Ruska Federacija je poslednjih godina ne samo postala „zavisna od igle”, nego je i svetski lider u trgovini opijumom i apsolutni lider po upotrebi heroina”, rekao je juče u Državnoj dumi Viktor Ivanov, rukovodilac Federalne službe za kontrolu trgovine narkoticima. On je istakao da je nezakonita trgovina narkoticima za Rusiju postala najozbiljniji državni problem, da narkotizacija stanovništva deluje na sve sfere života društva, a njene razmere ugrožavaju zdravlje nacije, socijalnu stabilnost i bezbednost države.
„Posebnu zabrinutost”, dodao je Ivanov, „izaziva porast upotrebe narkotika iz grupe opijata. Opijate u našoj zemlji koristi 90 posto svih narkozavisnika. Najveći deo korisnika su građani od 18 do 39 godina, to jest lica koja pripadaju najaktivnijem delu stanovništva.”
Prema rečima Ivanova, 2,5 miliona ruskih narkomana zavisno je od avganistanskog heroina. Od trenutka kad prvi put upotrebi narkotik, do smrti narkomana prođe prosečno sedam godina, pa je narkomanija jedan od glavnih uzroka smanjenja broja stanovnika Rusije poslednjih godina.
Prema podacima OUN, u Avganistanu se proizvodi oko 93 procenta ukupne proizvodnje opijata u svetu. Dinamika rasta proizvodnje potvrđuje da se narkoindustrija faktički pretvorila u neodvojivi deo socijalno-ekonomskog života avganistanskog društva.
Od trenutka kada je u Avganistan ušla vojska SAD i NATO-a, proizvodnja opijata porasla je 44 puta. Transport gotovo 35 procenata ovog otrova ide preko Rusije u koju stiže maršrutom Tadžikistan, Uzbekistan, Kirgizija, Turkmenija, Kazahstan.
„Nerazvijena pogranična infrastruktura i slaba tehnička opremljenost državne granice Rusija–Kazahstan omogućavaju da se krupne partije narkotika prevoze vozovima i automobilima”, rekao je Ivanov. On je istakao da graničari uspevaju da zadrže samo oko 10 posto narkotika koji se švercuju preko jedne od najdužih granica svetu.
Šef Federalne službe za kontrolu trgovine narkoticima izjavio je da je politika borbe s narkotrgovinom iz Avganistana, koju su sprovodile UN 1998–2008. završena neuspehom i predložio da se avganistanska polja maka iz vazduha prskaju pesticidima. „Nema maka – nema narkotrafika”, zaključio je Ivanov.
Rusija je pripremila rezoluciju za Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija u kojoj će predložiti izmene u radu međunarodnih struktura u Avganistanu. Institucije koje danas tamo rade nisu adekvatne pri ovako brzom širenju narkoindustrije, koja se stalno prilagođava i raste, i povećanim razmerama narkotrafikinga.
Federalna služba za kontrolu trgovine narkoticima formirana je 2003. godine sa zadatkom da zaustavi narkoagresiju, izmeni strategiju borbe s narkobiznisom i formira novu državnu antinarkotičku politiku. Od tada je otkriveno šest hiljada prekršaja u sferi nezakonite trgovine narkoticima, oduzeto 32 tone narkotika, zatvoreno 142 svratišta za narkomane, krivično su odgovarala 2.653 lica.
Uprkos tome, obim trgovine heroinom na teritoriji Rusije prelazi 1.700 milijardi dolara godišnje. Prema obimu štete koju nanosi, ovaj avganistanski narkotik može se smatrati posebnom vrstom oružja za masovno uništavanje, čije je delovanje usmereno pre svega na omladinu.
Ljubinka Milinčić
[objavljeno: 12/03/2009]
Komentari