Kako će izgledati Evropa i svet u narednih dvadeset – trideset godina? Ovo pitanje sve više zaokuplja vojne, političke i ekonomske eksperte, s obzirom na to da geo-politički, ali i klimatski događaji u poslednje vreme najavljuju veoma turbulentan period za svetsko čovečanstvo. Da nas očekuje veoma težak period, slažu se mnoge nacionalne obaveštajne službe, ali i specijalizovane naučne agencije za prognozu daljeg razvoja čovečanstva.
Čak će i prema analizi američkih obaveštajnih službi, u naredne dve decenije svet biti potpuno drugačiji – SAD će izgubiti dominaciju i ugled, Rusija će postati peta velesila, a na planeti neće biti dovoljno hrane i vode.
Amerika je u aktuelnoj finansiskoj krizi već počela da posrće, a do 2025. godine i definitivno će izgubiti epitet najrazvijenije države na svetu. S druge strane, procenjuje se da će Rusija u narednih deset godina, zahvaljujući naftnoj “renesansi” postati peta najrazvijenija država na planeti! Sve ovo predviđa se u izveštaju Saveta Nacionalne obaveštajne službe SAD. Taj dokument, s nazivom „Globalni trendovi 2025″. Izveštaj Saveta pripreman je 18 meseci i baziran je na globalnom istraživanju analitičara američkih obaveštajnih agencija. Dokument je nedavno procurio u javnost i šokirao tvrdnjama o opasnom vremenu koje nas čeka.
Da se Rusija vraća na velika vrata, potvrđuju i sami Amerikanci. Zvanična Moskva u svom razvoju neće slediti zapadne modele, već će dati prednost državnom kapitalizmu. Obaveštajne službe SAD navode i da je moguće je da će i još neke velike zemlje sveta, ali i pojedine istočnoevropske države (ne navodi se da li je među njima i Srbija) biti zainteresovane za alternativne modele političkog i privrednog razvoja.
Prema obimu bruto domaćeg proizvoda, Rusija do 2025. može da se približi Britaniji ili Francuskoj, kada će njena uloga na međunarodnom planu biti možda i jača nego u vreme Sovjetskog saveza.
Kad je reč o Americi, Autori analize smatraju da će uticaj SAD u svetu znatno opasti do 2025. godine. Finansijska kriza na Volstritu samo je prvi simptom gubitka američke globalne moći. Dolar će se, vrlo brzo, od vodeće svetske valute pretvoriti u prvu valutu među jednakima. Prazninu koja bude nastala gubitkom statusa SAD popuniće Kina i Indija.
U analizi se navodi da sadašnja finansijska kriza prestavlja početak globalnog ekonomskog rebalansa.
„Sledećih 20 godina tranzicije ka novom sistemu biće prepune rizika. Kina, Brazil i Indija će se, najverovatnije, pridružiti Americi na vrhu multipolarnog sveta, gde će se takmičiti za uticaj“, navodi se u studiji. “Ekonomska moć i uticaj već duže vreme premeštaju se sa zapada na istok, odnosno na države koje raspolažu energetskim resursima na Bliskom istoku i obavljaju većinu proizvodnih i uslužnih delatnosti. S druge strane, multipolarni svet biće nestabilniji u odnosu na dosadašnji, kojim je dominirala jedna supersila, odnosno hladnoratovski svet s dve supersile. Status svetske sile tražiće i Iran, Turska i Indonezija”.
Do 2025. godine energetski sistem, baziran na nafti, mogao bi potpuno da nestane, dok bi novi izvori energije, poput vetra i solarne energije polako preuzimali primat.
“Međunarodni sistem, kakav se stvorio nakon Drugog svetskog rata, biće neprepoznatljiv do 2025. godine”, piše u izveštaju.
U svetu će se značajno osetiti i klimatske promene, pa će ljudi morati da štede na hrani i vodi. Nove strategije će se verovatno okretati oko trgovine, ali ne može da se odbaci scenario iz 19. veka kad se vodila trka za naoružanjem, teritorijalna ekspanzija i vojno rivalstvo. Kada je Evropa u pitanju, procenjuje se da će Stari kontinent doživeti pad, ali i da će postati potpuno zavistan od ruskog gasa. Evropska unija je već pokrenula formiranje nove kompanije za dopremanje gasa iz Azije u Evropu preko Kaspijskog mora, čime bi se zaobišli Rusija i Iran, a ostvario pristup resursima u Kazahstanu i Turkmenistanu, gde je prošlog meseca pronađeno jedno od najvećih gasnih polja u svetu. To će zahtevati izgradnju novog gasovoda i razvoj projekta „Nabuko”, koji vodi od istočne Turske do Austrije preko Bugarske, Rumunije i Mađarske. Ovoj ideji direktno je konkurent „Južni tok“ ruskog „Gasproma“, pa zato i ne čudi što se stvara sve veći pritisak i lobi sa Zapada na određene balkanske političke strukture, kako bi se osujetila izgradnja ruskog gasovoda kroz Jugo-istočnu Evropu.
Evropa je trenutno od Rusije zavisna za 50 posto gasa, koji utroši, a ukoliko ne ostvare projekat „Nabuko“, za deceniju ili dve, ovaj procenat bi mogao da bude znatno veći. Očekuje se i velika borba za Arktik, gde su otkrivene značajne zalihe nafte i gasa. Rusi su već krenuli u prisvajanje ledenog severa planete, predsednik Vladimir Putin je odredio nekoliko velikih kompanija, koje će imati čast da eksloatišu ondašnje bogatstvo, ali su istu nameru objavili i SAD, Kanada, Norveška i Danska. Prema mišljenju pojedinih stručnjaka, planetarni ratni sukob mogao bi upravo da nastane zbog gasa i nafte na Arktiku.
Postoje velike šanse da se u narednih nekoliko godina dogodi veći planetarni sukob, iznuđen teškom globalnom finansijskom krizom, koja je tek na početku, dok će se u daljoj budućnosti, zbog drastičnih klimatskih promena, ratovi voditi zbog vode i hrane.
Poznati ruski TV novinar Mihail Leontjev uzburkao je strasti i u svojoj zemlji i na Zapadu procenom da jedini izlaz iz sadašnje globalne ekonomske krize nažalost može biti – globalni rat.
„Bojim se da je globalni rat jedini izlaz iz stvorene krize. Ko će i kako taj rat započeti – to je čisto tehničko pitanje. Nemam nameru da vračam šta će biti povod, pogoršavanje odnosa između Rusije i Ukrajine, ili Gruzije, iransko pitanje ili Pakistan. Mnogo je važnije da se shvati da teška ekonomska situacija obavezno mora da bude prevedena u političku ravan da bi se rat izbegao“, upozorava Leontijev, koji ne isključuje ni nuklearni rat najvećih svetskih sila.
Veliku pažnju svetske javnosti nedavno je izazvala i izjava ruskog amerikanologa Igora Panarina, dekana Fakulteta za međunarodne odnose Diplomatske akademije MIP Rusije, koji prognozira da se globalna ekonomska kriza, koja je kao virus krenula iz SAD, može izroditi u građanski rat u toj zemlji. Tim pre što su, po njegovom mišljenju, veze između 52 američke savezne države prilično tanke i krhke.
„Moguće je da će se Amerika podeliti na šest celina. Prva može biti Tihookeanska obala sa gravitirajućim teritorijama. Drugu celinu bi činili Novi Meksiko i teritorije na kojima se pretežno govori španski. Teksas se već ionako već otvoreno bori za svoju nezavisnost. Četvrti blok mogao bi da prisvoji države i oblasti uz obalu Atlantika. Posebna celina su centralne oblasti koje su za američke uslove ekonomski nerazvijene. Na severne države i oblasti raste uticaj Kanade. A Aljaska, na koju bi pod određenim uslovima pravo mogla polagati i Rusija, ionako je eksteritorijalna“, objašnjava Panarin. „Kada je dolar u pitanju, SAD, Kanada i Meksiko su još 2006. zaključili tajni sporazum o uvođenju amera kao zajedničke valute“.
PREDVIĐANJA
Svet u 2025. godini
* Bez jednostranih poteza SAD
* Kina, Indija i Brazil postaju novi centri moći
* Dolar će izgubiti uticaj kao sredstvo plaćanja
* Nestašice vode i hrane biće povod za ratove
* Obnovljivi izvori energije pomoći će u tranziciji
* Porašće uticaj Turske, Irana i Indonezije
* Sa više centara moći teroristima je dostupno oružje za masovno uništenje
KATASTROFE
Cunami preti Balkanu
Prema pretviđanjima klimatskih stručnjaka, planetu bi mogle da zahvate katastrofalna razaranja. Sudar s drugom planetom, erupcija supervulkana, razorni cunamiji i zemljotresi. Sve ovo Zemlja je već iskusila, a zbog čovekovog bahatog odnosa sa prirodom, neki od ovih događaja bi mogli da postanu učestaliji.
Stručnjaci za geologiju i ekologiju već su napravili spisak gradova, koji bi uskoro mogli potpuno da nestanu. Pre svih na udaru su metropole poput Njujorka i Nju Orleansa, koji bi mogli da postanu žrtve mega cunamija, uragana i poplava.
Neplanska gradnja Bombaja, loša kanalizacija i česte kiše, prete da potpuno unište indijski Bombaj, čiji stanovnici bi mogli da postanu žrtve zaraznih bolesti.
Šangaj je najbolji primer uništavanja prirode do te mere da se ona okrene protiv svog tlačitelja. Grad s više od 18 miliona ljudi iscrpeo je toliko podzemnih voda da jednostavno ceo grad tone pod svojim teretom. Svake godine grad propadne jedan centimetar.
Procenjuje se i da bi vulkan Vezuv mogao od Napulja da napravi novu Pompeju, dok razorni zemljotresi, koji se očekuju na teritoriji Istanbula u narednih 30 godina, mogu da doprinesu da zemlja bukvalno proguta ovaj grad od preko 13 miliona stanovnika. Jake zemljotresi, pa čak i cunamiji, predviđaju se na Balkanu, tačnije na obali Hrvatske, Crne Gore i u Hercegovini.
Evropi preti i nesreća, koja se već dogodila 1783. godine. Tada se na Islandu dogodila vulkanska erupcija, koja je osam meseci izbacivala lavu i pepeo, koji su prekrili područje od 320 kvadratnih kilometara. Erupcija je proizvela velike količine otrovnog plina sulfatnog dioksida.
Veliki oblak tog otrovnog plina zahvatio je zapadnu Europu, a to je ujedno bila i najveća prirodna katastrofa koja je zahvatila Britaniju, s kiselim kišama, smogom i ekstremnim vremenom koje je trajalo mesecima. Samo u Britaniji poginulo je 23 hiljade ljudi, a ovakva situacija mogla bi lako da se ponovi. Island poseduje 18 vulkana koji su i dalje aktivni, što je najveća koncentracija aktivnih vulkana na planeti.
Zemlju su od ledenog doba spasile velike erupcije vulkana koje su je iz hladne pretvorile u užarenu planetu.
Naučnici veruju da bi se sledeća erupcija supervulkana mogla dogoditi u nacionalnom parku Jeloustoun u SAD. Ispod parka se nalazi komora užarene lave koja je široka 25 km, 50 km dugačka i 8 km duboka. Stene u parku od 2004, svake godine rastu po 7 cm, a naučnici veruju da je to naznaka buduće erupcije.
S obzirom na to da supervulkan u Jeloustonu nije eruptirao već 70 hiljada godina, procenjuje se da bi bi to moglo da se dogodi u nekoliko narednih decenija. Pre 75 hiljada godina u Indoneziji se dogodila erupcija vulkana koja je pobila 60 posto ondašnjeg stanovništva na Zemlji, a Jeloustoun može da prouzrokuje još veću katastrofu, kao što je več jednom i uradio pre 2,2 miliona godina, u najvećoj i najstrašnijoj vulkanskoj erupciji svih vremena.
Na kraju, Zemlju bi lako mogao da pogodi i neki asteroid. Sve do nedavno smatralo se da je Mesec satelit, kojeg je uhvatila Zemljina gravitacija, ali su naučnici otkrili da je nedugo nakon formiranja Zemlje, u nju udarilo drugo svemirsko telo veličine planete po imenu Teia, a da su ostaci su formirali Mesec.
PROGNOZE
Evropska unija propada 2020. godine
Zbog ekonomske krize i sve većih nacionalnih tenzija, procenjuje se da Evropska unija neće postojati posle 2020. godine. Savez država Starog kontinenta mogao bi da se raspadne na nekoliko regionalnih saveza. Prvi bi trebalo da čine države Zapadne evrope. Drugi bi praktično pretstavljao obnovljenu Habsburšku monarhiju (Nemačka, Austrija, Slovačka, Češka, Mađarska i Vojvodina), dok bi treći savez prestavljala Balkanska unija.
Komentari