U autorskom tekstu, objavljenom u listu Vol Strit Džurnal uoči današnjeg sastanka Evropske unije u Briselu, dva lidera tvrde da jedan od prioriteta mora biti i globalni jednostruki porez na bonuse u bankarskom sistemu. Dvojica lidera zalažu se za globalnu regulativu finansijskog sektora i jednokratno oporezivanje bankarskih bonusa.
Odnosi na liniji London-Pariz proteklih nedelja su bili prilično zahladneli, nakon što se francuski predsednik javno hvalisao kako je njegova zemlja mnogo bolje prošla u podeli važnih evropskih funkcija, dok je Britaniju nazvao velikim gubitnikom. No taj spor je očigledno zaboravljen, kaže BBC-ev dopisnik u Briselu Džoni Dajmond.
„Zakopali su sekiru i zarili je u leđa bankarskom sistemu, sudeći po ovom članku. Ne koriste baš biblijski rečnik, ali u tekstu preovlađuje ton pravičnog ogorčenja. Da mene čeka povelik bonus, bio bih prilično zabrinut. Dvojica lidera neuvijeno osuđuju način na koji se finansijski sistrem razvija. Taj sistem, kako kažu, nameće suštinska pitanja za koja mora da se traži globalni odgovor. Takođe ocenjuju da je potpuno neprihvatljivo da poreski obveznici plaćaju račune kada bankari imaju gubitke, a da sve plodove oporavka ubiru deoničari i sami bankari. Neophodno je da se što pre usvoji novi ugovor između banaka i društava kojima služe, napominju Sarkozi i Braun. Njihov jezik je prilično oštar i ako reči mogu da nagoveste šta zaista nameravaju da preduzmu rekao bih da su prilično ozbiljni. I jedan i drugi sede u povelikim finansijskim centrima i izgleda da su rešili da promene način na koji funkcioniše finansijski sektor“.
Teško je oceniti da li incijativa Brauna i Sarkozija ima podršku u ostatku EU mada će verovatno naići na odobravanje u Berlinu, napominje BBC-ev novinar.
„Mislim da se gospodin Braun priklonio kontinentalnom taboru, gde je prisutna ideja da je anglo-saksonski kapitalizam, kako ga zovu, jednostavno prolupao i mora da se zauzda. Ta je ideja posebno izražena u trećem velikom evropskom finansijskom centru u Nemačkoj. Ne znam do koje je mere tekst u Vol strit džurnalu usaglašen sa Nemcima, to ćemo ustanoviti na samom samitu, ali bio bih iznenađen kada bi se ispostavilo da je reč o pukoj retorici, ako se uzme u obzir ton celog teksta“, ocenjuje BBC-ev dopisnik u Briselu Džoni Dajmond.
Britanski deficit
Do ovoga dolazi jedan pošto je, podnoseći predbudžetski izveštaj za iduću godinu u britanskom parlamentu, ministar finansija Alister Darling je najavio mere za smanjenje velikog budžetskog deficita od trista milijardi dolara. Vladin plan obuhvata i stroge mere čiji je cilj smanjenje tzv. „bankarskih bonusa“. Darling je rekao da će vlada uvesti poseban jednokratni porez bankama od 50 odsto, na sve isplate bonusa u iznosu od preko 40 hiljada dolara , odnosno 25 hiljada funti godišnje.
„Odlučan sam u nameri da se izborim za vraćanje novca u korist poreskih obveznika. Zato sam odlučio da od danas uvedem poseban, jednokratni porez od 50 odsto na sve pojedinačne bonuse preko 25 hiljada funti. To će platiti banke, a ne zaposleni u bankama. Odmah će biti uvedene i mere da se spreči izbegavanje ove poreske obaveze“, kaže Darling.
Banke tradicionalno deo profita koji su ostvarile tokom godine podele svojim zaposlenima. Time ih nagrađuju za trud koji su uložili i time doprineli uspešnom poslovanju firme. U srećna vremena, pre globalne krize, bonusi su se merili desetinama i stotinama hiljada funti. No, onda su najpre prošle godine, u jeku krize, banke zavezale kesu, a ove godine će ih izgleda na to primorati vlada, sudeći po rečima ministra Darlinga:
„Neke banke još uvek veruju da je njihov prioritet da plaćaju vioske bonuse delu svojih zaposlenih, koji već imaju vrlo dobre plate. Prioritet banaka treba da bude da finansijski ojačaju i da odobravaju više kredita. Ja im dajem izbor. Mogu da iskoriste svoje profite da ojačaju svoj kapital. Ali, ako banke budu insistirale na isplati visokih bonusa, ja sam rešen da deo tog novca vratim poreskim obveznicima.“
Vlada je donela odluku posle javnih kritika velikih bonusa u bankama, koje su od izbijanja svetske finansijske krize dobile novčanu pomoć od vlade, odnosno iz poreskog novca.
Mere uoči izbora
Ova mera, kao deo „predbudžetskog“ izveštaja, objavljena je samo nekoliko meseci pre parlamentarnih izbora u Britaniji. Vlada je najavila i mere za smanjenje budžetskog deficita od trista milijardi dolara. Britanski kabinet je kao nove mere najavio i povećanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, i zamrzavanje plata u javnom sektoru. Generalni direktor BBC-ja, Dejvid Frost, bio je zadovoljan nekim vladinim merama, ali i ljut zbog nekih drugih.
„Predlog o povećanju obaveznog zdravstvenog i socijalnog osiguranja za još jedan odsto, pored već postojećeg povećanja od pola procenta, strašna je vest. Praktično će tri miliona ljudi ostati bez posla da bi zapošljavanje novih postalo skuplje, a to nije put ka smanjenju nezaposlenosti. To je dodatni poslovni trošak u trenutku kad je kompanijama to najmanje potrebno“, kaže Frost.
Bankari ogorčeni
Zaposleni u londonskim bankama i drugim finansijskim institucijama ljuti su zbog navljenih mera. Dejvid Bjuik je bnakar u Londonu:
„Strašno smo pogođeni ovom merom koju smatramo štetnom, groznom i osvetničkom. Njeni ciljevi su očigleno kratkoročni, ali na duži rok vlada preuzima veliki rizik.“
Većina građana će verovatno podržati vladinu meru, jer bankari trenutno nemaju dobar imidž. Sa stanovišta prosečnog Britanca, bankari su najpre izazvali krizu tako što su davali kredite i kome je trebalo i kome nije, a to su činili zato što njihovi bonusi zavise od toga koliko su poslova sklopili. Kada su se banke zbog toga našle na ivici propasti, vlada ih je spasila parama poreskih obveznika. A sada, kada su zahvaljujući tome preživeli i ponovo počeli da prave profit, bankari bi ponovo da se čašćavaju bonusima, kao da se ništa nije desilo.
Budući da većina Britanaca tako vidi situaciju, porez na bonuse je jedan od popularnih poteza koje je prilično nepopularna vlada mogla da povuče nekoliko meseci pred izbore. I ne samo to, vlada će ubiranjem tog poreza makar za malo smanjiti pozamašnu rupu u budžetu, nastalu upravo zbog toga što je morala da spasava posrnule banke.
Ali, postoji i rizik.
Britanija je za sada jedina zemlja sa visoko razvijenim bankarskim sektorom koja je otišla toliko daleko u nastojanju da ograniči bankarske bonuse. I to bi, upozoravaju neki, moglo da navede banke da počnu da napuštaju London i da se presele u npr. Švajcarsku gde takvog poreza nema. Možda svesna tog rizika britanska vlada je primenu poreza na bonuse oročila do početka aprila. Nakon toga porez bi mogao da bude ili produžen ili ukinut. To će možda zavisiti i od toga da li će vlade drugih razvijenih zemalja doneti slične mere.
No, Britanija možda i nije potpuno usamljena. Američki dnevnik Vol strit džernal donosi zajednički autorski tekst britanskog premijera Brauna i francuskog predsednika Sarkozija u kojem se zalažu za hitno uvođenje jednokratnog poreza na bankarske bonuse u svim zemljama.
Komentari