Na svjetskim je tržištima kapitala i valuta prošao još jedan dramatičan tjedan, koji je počeo euforijom, a završio padom dionica i eura. Jutros se Europa budi sa strahom za svoju valutu koja uporno tone unatoč velikim planovima spašavanja, teškima više od 800 milijardi eura.
Ovaj je put razlog za pad strah tržišta da će troškovi spašavanja Grčke i drugih rastrošnih mediteranskih zemalja usporiti gospodarski rast u EU.
Dramatična vremena
Jean-Claude Trichet, guverner Europske središnje banke, u velikom intervjuu njemačkom Spiegelu, koji je u tiskanom izdanju objavljen danas, posljednju krizu uspoređuje sa stanjem nakon Drugoga svjetskog rata i kaže:
“Od rujna 2008. suočavamo se s najgorom situacijom od Drugog, a možda i od Prvoga svjetskog rata. Svjedočimo dramatičnim vremenima”.
Nakon vikenda 8. i 9. svibnja, tijekom kojega su europski šefovi vlada i guverneri doslovno spašavali eurozonu od raspada, prvi je put neki visoki europski dužnosnik progovorio što se točno zbivalo. Trichet opisuje:
Kao bankrot Lehmana
“U četvrtak popodne i u petak neprekidno se pogoršavalo stanje na financijskim tržištima, kako u Europi tako i na globalnoj razini. U petak nakon zatvaranja cijene državnih obveznica i druge brojke pokazale su da tržištem vlada žestoka napetost. Navečer sam na to ukazao šefovima država i vlada. Sve je podsjećalo na stanje iz sredine rujna 2008., nakon bankrota Lehman Brothers’a.”
Trichet u razgovoru neprestano ponavlja da je euro sigurna i jaka valuta, da je Europska centralna banka neovisna od europskih vlada i da veliki paket spašavanja neće dovesti do inflacije, čega se najviše boje Nijemci.
Ponavlja kako će ECB sterilizirati sav novac koji središnje banke potroše za kupnju državnih obveznica, čime se financira spašavanje Grčke i drugih zemalja eurozone.
Krivi su i špekulanti
Bitan dio Trichetova intervjua kojim želi smiriti europska i svjetska tržišta, kako se i ovoga tjedna ne bi nastavio pad, jest i izjava da uvijek dobro spava i da nema noćne more.
Premda Trichet ne priznaje izravno kako je euro bio izložen napadu špekulanata i kako su oni pogoršali stanje, iz odgovora se da naslutiti da ih smatra odgovornima.
Ne dolazi u obzir da Grčka sada izađe iz eurozone
Za Tricheta ne dolazi u obzir da Grčka napusti eurozonu. “Kad se zemlja jednom priključi eurozoni, dijeli sudbinu drugih članica. No, sada je potreban kvantni skok u upravljanju eurozonom. Treba usavršiti sprječavanje lošeg ponašanja i uvesti efektivne sankcije za kršenje pravila”, kaže Trichet. Pod pravilima prije svega misli na Sporazum o stabilnosti i rastu, koji među ostalim određuje i visinu proračunskog deficita u odnosu na BDP, a čega se mnoge europske vlade od početka krize nisu pridržavale.
Štoviše, sada se pokazalo da su neki, poput Grčke, godinama skrivali prave brojke i udobno živjeli od zaduživanja po niskim kamatama, što im je omogućio ulazak u zonu eura.
Brisanje granica za čvršći euro
ZAGREB – Euro je prošli tjedan počeo euforičnim ponedjeljkom, u kojemu je porastao 1,7 posto u odnosu na dolar, nakon dramatičnog vikenda u Bruxellesu gdje su šefovi država, vlada, centralnih banaka i MMF-a dogovorili paket spašavanja prezaduženih članica eurozone težak 750 milijardi eura. Dan kasnije već je pao za 2,1 posto, a tjedan je završio na najnižoj razini u 19 mjeseci, s tjednim padom od 3,14 posto prema dolaru. Od početka godine euro je prema dolaru pao za više od 13 posto.
Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da stabilnost valute ovisi o političkom približavanju i time dala za pravo svima koji upozoravaju da za čvrst euro trebaju čvršće zajedničke fiskalne politike. Pojednostavljeno, eurozona treba brže brisati granice želi li i dalje uživati u prednostima zajedničke valute.
Vrijednost eura ovisi i o uspjehu programa spasa. No, Angela Merkel i neki njezini europski kolege govore da nema čvrstih jamstava za uspjeh plana, pa gospodarski rast eurozone stagnira.
Komentari