Miš je prvi put predstavljen javnosti 9. decembra 1968. godine u San Francisku, na Istraživačkom institutu Stanford, a danas, 40 godina kasnije, mogao bi otići u zaborav. Istisnuće ga najnovije tehnološko dostignuće, nazvano dži-spik (G-Speak), delo naučnika kompanije „Oblong indastriz“ iz Los Anđelesa.
Reč je o ko zna kom po redu pokušaju da se u stvarnost pretoči ono što smo videli u filmu „Suvišni izveštaj“, u kome Tom Kruz jednostavnim pokretima ruke ispred providnog ekrana pretražuje kompjuter. Na prvi pogled, novo otkriće izgleda kao jedno od mnogobrojnih, osuđeno da ostane samo na papiru, da nije činjenice da će dži-spik, zajedno sa rukavicama u kojima se nalaze senzori osetljivi na pokret, biti jeftin.
Vil Rajt, veliki guru video igrica (Sim City, The Sims, Spore), nedavno je na video konferenciji u Torinu izjavio: „Preko prvih modela miša, koji su imali samo jedan taster, mogle su se izvršiti samo dve operacije: obeležiti i otvoriti dokument.
Potom je stigao i drugi taster, da bi danas imali modele koji imaju i po 10 tastera. Zamislite, potpuno je neverovatno da smo stigli dotle da možemo da radimo na kompjuteru i da nam je za to potrebno samo deset reči, za deset komandi.“
Sve u svemu, od revolucionarnog izuma, miš je postao pomagalo koga mnogi smatraju staromodnim detaljem. Staromodnim, ali još uvek dominantnim, pre svega kad je reč o tehničkim poboljšanjima, od laserskog do bežičnog miša, i do miša sa senzorima. Da bi se uvele nove komande, postoje druge metode.
Radi se o „Appleovim“ multitač ekranima, kao što je onaj na iPhoneu, pa do Surfacea i Windowsa 7, novog „Majkrosoftovog“ operativnog sistema, koji bi trebalo da otvore vrata taktilnim kompjuterima, što je stari san „Hjulet-Pakarda“ s početka 80-ih. Ideja je da se unese prirodnija komunikacija u odnos između čoveka i tehnologije, koju će činiti jednostavni pokreti, i koja neće zahtevati savladavanje rukovanja kompjuterom.
Komentari