Arhiva za novembar 2009

Miromobil

Kao ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, američki predsednik Barak Obama doputovaće u Oslo 10. decembra gde će na svečanoj ceremoniji primiti zlatnu medalju i deset miliona švedskih kruna (oko milion evra).

Prvi mirovnjak godine stići će u Norvešku u „letećoj Beloj kući“, ogromnom „boingu“ iz sastava uigranog tima „Air force one“, dok će potom predsednik Obama do glavnog grada Osla doputovati u blindiranom kadilaku popularno nazvanom „kotrljajući bunker“.

"zver"Oslo su pohodili razni predsednici, premijeri, kraljevi smešteni u blindirane limuzine. Ali, Obamin „kadilak-1″ unikat je, zapravo „zver na točkovima“, kako ga od milošte zovu ljudi iz predsednikovog okruženja.

Reč je o limuzini specijalno napravljenoj samo za Baraka Obamu. Najsigurniji auto za najmoćnijeg čoveka na planeti. „Možda izgleda ružno, ali je u stanju da izdrži i udar nekog asteroida“, kaže predstavnik „Dženeral motorsa“ koji je konstruisao i sagradio pokretni bunker.

Obamin auto nova je i sigurnija verzija Bušove limuzine. Dug je pet i po metara, težak pet tona, sazdan od mešavine čelika, aluminijuma, titanijuma i keramičkih materijala.

Kliknite da nastavite čitanje „Miromobil“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Kapitalistička autodestrukcija

Pad Berlinskog zida je jedan od najvažnijih političkih događaja u poslednjih pedesetak godina. Tog trenutka je spaseno nekoliko desetina miliona ljudi iz okova komunizma, a završen je i hladni rat koji je mogao da kulminira nuklearnim sukobom, piše novi londonski „Ekonomist“. Ali dodaje ugledni časopis, „tadašnja vizija o novom svetskom poretku koji će doneti dugoočekivani globalni mir nije se ostvarila“.

U tih 20 godina svet se zaista duboko izmenio, a zemlje iza „gvozdene zavese“ doživele su ekonomski i politički procvat. Iako su se evropske države iz bivšeg komunističkog režima mahom opredelile za demokratiju i ekonomske i političke slobode, u nekim zemljama, poput Kine, Rusije i pojedinih arapskih država, i dalje vlada autokratija. Poštovanje ljudskih prava u tim zemljama je još daleko od ideala koje nameće Zapad, piše „Ekonomist“. Iako se u Kini, na primer, sloboda vidi u ekonomiji, što pokazuje i sve veći broj novopečenih bogataša, političke slobode daleko od su onih u zapadnom svetu. Čak ni internet tamo nije slobodan. Ali ni Zapad nije pošteđen od bolesti modernog društva, „njega je pogodio kapitalizam“, piše „Ekonomist“.

Iako je reč o ideologiji koja pre svega pretpostavlja slobodu kapitala, odvela je svet u finansijsku krizu koja je rezultirala ekonomskom zavisnošću od para iz budžeta, bilo za posrnule finansijske gigante ili milione i milione nezaposlenih. Politički sigurni Amerikanci postali su ekonomski bogalji. „Ko uopšte može danas da proceni koje je od dva zla gore“, pita „Ekonomist“, navodeći kako mediji širom sveta traže odgovornost bankara za krizu zbog koje su milioni ostali bez posla, „što i te kako podseća na grehe komunizma, koji nije bez posla ostavio samo nekoliko miliona ljudi, nego je osiromašio kompletnu srednju klasu“.

Kliknite da nastavite čitanje „Kapitalistička autodestrukcija“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Počinjemo kada se završava

- U najboljem scenariju koji dozvoljavaju procedure EU, bez uplitanja političkih elemenata koji mogu da uspore hod, Srbija može da dobije status kandidata tek u 2011. godini, a najraniji datum za početak pregovora je u 2012. Zaključivanje pregovora ne može da bude obavljeno pre 2016. i zbog procesa ratifikacije pristupnog ugovora, Srbija ne može da postane član EU pre 2018. A ako stvari postavimo realno, uz sve lako predvidljive poteškoće na koje će Srbija nailaziti, najrealnije je pričati o 2020. kao godini ulaska Srbije u EU, kaže za Danas Milan Pajević, saradnik ISAC fonda.

U idealnom slučaju Srbija bi u drugoj polovini 2016. mogla da zaključi pregovore i potpiše pristupni ugovor sa EU. Zatim bi usledila ratifikacija u svim zemljama članicama EU i Evropskom parlamentu, i za nju će biti potrebno najmanje godinu i po dana i zatim svečani prijem u članstvo EU u 2018. Treba uzeti u obzir da čak i ako se Srbija „provuče“ kroz pregovore bez rešenog odnosa prema Kosovu, ne treba imati ni najmanju sumnju da dobar deo zemalja koje su priznale Kosovo neće dati zeleno svetlo za zaključenje pregovora ili ratifikaciju pristupnog ugovora sa Srbijom ako na pitanje Kosova ne bude stavljena tačka. Jednostavno u EU niko neće želeti da primi novi Kipar – zaključuje Milan Pajević.

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Sahara

pupak

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Fightclub cosmetics

fight club soapČetiri osobe uhapšene su u Peruu pod sumnjom da su poubijale na desetine ljudi kako bi u Evropi prodali njihove masne naslage i tkivo za primenu u kozmetici. Prema prvim nalazima istrage, banda je odgovorna za smrt više od 60 ljudi.

Trgovci ljudskim tkivima su napadali ljude na zabačenim putevima i namamljivali ih obećanjima da će im obezbediti posao, zatim ih je ubijali i vadili masne naslage koje su prodavane za 15.000 dolara po litru. Ostali članovi bande, među kojima su dvojica Italijana, i dalje su na slobodi.

Na konferenciji za štampu u Limi policija je pokazala novinarima dve boce sa ljudskim masnim tkivom i fotografije jedne od žrtava. Jedno od ubistava dogodilo se sredinom septembra. Komandant Anhel Toledo izjavio je da su neki od osumnjičenih „opisali kako su ubijali ljude s namerom da iz njih izvuku masno tkivo u primitivnim laboratorijama da bi ga prodali“. Policija pretpostavlja da se masno tkivo prodavalo kozmetičkim i farmaceutskim kompanijama u Evropi, ali nije potvrdila tu vezu.

Kliknite da nastavite čitanje „Fightclub cosmetics“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Kraftwerk

Kraftwerk

Sukladno omiljenoj uzrečici “naprijed, uvijek naprijed”, osnivač Kraftwerka Ralph Hütter naumio je stare snimke maksimalno prilagoditi novim vremenima pa sada na Mute reizdanjima – eto Laibacha i Kraftwerka napokon u okrilju iste diskografske kuće – zvuče klinički precizno i čisto. Mnogo je terabajtova elektronske glazbe snimljeno nakon “Autobahna”, ali i danas se često zaboravlja zbog čega su Kraftwerk postali Beatlesima elektronske glazbe.


Nedostižni uzori

Kompozitorstvo, vođenje računa o razvoju melodije i konstrukciji ritma, pokušaj da se glazbom i pokojom riječju dočara atmosfera putovanja kao simbola napretka, povezivanja i jedinstva Njemačke i Europe, ideja o zrcaljenju industrijskog i informatičkog doba u glazbi te svijest o albumu kao integralnom umjetničkom djelu i pjesmi kao glazbenoj jedinici koja može funkcionirati i kod kuće i u klubu i na koncertu i dok se voziš na biciklu, samo su neke od premisa nedostižnosti Kraftwerka kad govorimo o prošlosti i sadašnjosti elektronske glazbe.

Kliknite da nastavite čitanje „Kraftwerk“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

YELLO again

Oni su već 30 godina na svetskoj muzičkoj sceni. Mlađe generacije gotovo i da ne znaju za njih, ali švajcarski elektro bend Jelo (Yello) i dalje može da računa na publiku – koja ih već decenijama verno prati…

Vremešni elektro pioniri Diter Majer i Boris Blank i dalje veruju u svoj muzički koncept, zasnovan na poigravanju raznim semplovima. Radeći na novom projektu, Diter i Boris su se odlučili na saradnju i spoj sa muzikom, koja je njihovom muzičkom stilu prilično bliska. U igri nije više samo elektro i fank, već i džez. Očekivano ili ne, novi studijski album „Touch Yello“ je već od samog objavljivanja, završio na prvom mestu najprodavanijih albuma u Švajcarskoj. Dobro se prodaje i u Nemačkoj i Austriji. Fank i elektro je ono što u osnovi opisuje zvuk sastava Jelo i na njihovom novom CD-u. O tome Diter Majer za Dojče vele kaže: „Ova ploča je muzički vrlo jasno profilisana. Ali ipak višestrana. Pomalo ironična ali i duhovita. Mogao bih je nazvati jednim malim meteoritom koji pada na planetu Zemlju.“

Kliknite da nastavite čitanje „YELLO again“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Amerikanci kao ljubazni, „preterano ljubazni”, „superljubazni”…

Stanovnici Vašingtona, koje sam makar površno upoznavao, upadljivo su u ophođenju odudarali od načina na koji su institucije tamošnjeg „centra globalne moći” pristupali svetu. Građane, naime, mahom krasi visoka doza predusretljivosti prema strancima, što je bilo u upadljivoj suprotnosti sa „neuviđavnostima” koje su američkoj spoljnoj politici poduže zamerane širom planete.

Mi smo ljubazni prema „drugima” i krivo nam je kad nas poistovećuju s negativnim imidžom zvaničnog dela grada – vajkao se poznanik. Raspon komunikacione diferencijacije je, najednom, bitno smanjen – proizlazi iz vesti o turneji predsednika Baraka Obame po istočnoj Aziji.

U očima njegovih sunarodnika, Obamino ophođenje tamo je bilo „superljubazno”. Po nekima čak „preterano ljubazno”, pa i „snishodljivo, što nije spojivo sa svojstvom šefa države koja pretenduje da zadrži ulogu vodeće sile”.

Da li išta, međutim, još može da bude okarakterisano kao nespojivo u svetu rekordno narasle i još rastuće povezanosti i međuzavisnosti? Američko-kinesko prožimanje je, na primer, dostiglo stepen koji sve izaziva na preispitivanje, pogotovu opstajućih, nacionalnih i internacionalnih, zazora u stilu „od njega ni orah iz ruke ne bih uzeo”.

Kliknite da nastavite čitanje „Amerikanci kao ljubazni, „preterano ljubazni”, „superljubazni”…“

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Aardonyx celestae – još jedno „epohalno“ otkriće

ArdoniksNovootkrivena vrsta dinosaurusa u Južnoj Africi mogla bi da pomogne objašnjavanju evolucije ovih velikih gmizavaca, kažu naučnici.

Paleontolog Adam Jejts sa Univerziteta Vitvotersend u Johanesburgu je danas predstavio nepotpun skelet drevne životinje nazvane ardoniks celeste (Aardonyx celestae). Otkriće Adama Jejtsa i njegovog tima predstavljeno je u časopisu britanske Kraljevske akademije.

Ovaj biljojed je do plećke bio visok oko 1,7 metara, a živeo je na početku doba Jure, koje je trajalo od pre oko 200 do pre 145 miliona godina. Ardoniks se kretao na zadnjim nogama, ali se mogao spustiti i na sve četiri. Jejts smatra da ova vrsta predstavlja evolutivnu vezu koja je nedostajala između ranih dinosaurusa i njihovih potomaka.

Paleontolozi veruju da su u centralnoj Južnoj Africi naišli na pravu „paleontološku oazu“ i očekuju da pronađu joše neke ostatke dosad neotkrivenih drevnih životinja. Oni su na istom mestu već pronašli i trenutno ispituju kosti i ogroman zub, za koje veruju da pripadaju nekom nepoznatom dinosaurusu mesojedu.

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Odvalio se od Sunca

Džinovski ledeni breg, dužine sedam fudbalskih terena primećen je kako pluta kod Australije, preneo je „Telegraf“. Ledeni breg, dug oko 700 metara, a širok, kako se procenjuje više od 304 metra, stvarao je vir oko sebe kad su ga primetili stručnjaci stacionirani na udaljenom australijskom ostrvu Makvari. Kreće se u pravcu Novog Zelanda.

antarktik

„Nikada pre nisam video ništa slično – pogledao sam na horizont i video to ogromno, plutajuće ostrvo leda“, rekao je morski biolog Din Miler. Stručnjaci kažu da bi se ledeni breg mogao razbiti na više manjih. Oni navode da se ledeno ostrvo verovatno odvojilo od glavnog antarktičkog grebena pre oko devet godina i ukazuju da bi se moglo očekivati još ledenih bregova u ovom području, ukoliko se nastavi globalno zagrevanje planete. Stručnjaci, međutim, dodaju da je još rano za procenu da li je odvajanje ledenog brega od Antarktika uzrokovano klimatskim promenama.

Bez komentara


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post