U Lisabonu se okupilo stotinjak europskih znanstvenika kako bi na EuroBioForumu diskutirali o najvažnijim istraživanjima na području znanosti o životu
Glavni grad Portugala ovih je dana u središtu pozornosti svjetske javnosti zbog europsko-afričkog summita na koji je došao i zloglasni afrički diktator Robert Mugabe.
Dok su u Lisabonu tekle posljednje pripreme za taj summit, u kongresnom centru hotela Corinthia okupilo se stotinjak vrsnih europskih znanstvenika kako bi na EuroBioForumu diskutirali o najvažnijim istraživanjima na području znanosti o životu. To znanstveno područje jedno je od priroriteta EU: u sklopu Sedmog okvirnog programa (FP7), glavnog europskog istraživačkog programa, u razdoblju od 2007. do 2013. godine za znanosti o životu namijenjeno je čak osam milijardi eura. Kako je proklamirani cilj EU da do 2010. godine postane najkompetitivnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno na znanju (što će u tom roku biti teško dostižno), u bespoštednom natjecanju s američkim i nadirućim istočnjačkim znanstvenicima europski istraživači stalno iznose nove inicijative.
Jedna od njih je EuroBioForum na kojemu se predstavljaju najvažniji projekti u znanostima o životu ne bi li se tako privuklo potencijalne financijere.
Među 20-ak prijavljenih projekata, ove je godine predstavljeno šest prioriteta: priprema za epidemije zaraznih bolesti, osnivanje Europskog biološkog vaskularnog instituta, borba protiv patogenih bakterija, sistemska biologija u razumijevanju metaboličkog sindroma, smanjeni broj eksperimenata na životinjama i neurooslikavanje.
- Virusi su najbolji prijatelji globalizacije – rekao je dr. Jerome Weinbach iz francuskog Inserma, naglasivši da se od 70-ih godina 20. stoljeća pojavilo 30-ak novih virusa.
Ebola, HIV, SARS, Denga, Hendra, Nipah i H5N1 neka su od imena virusa koji prijete čovječanstvu.
- Deforestacija, rast megagradova, globalno zagrijavanje, avionski i drugi promet, češći kontakti ljudi i životinja te ratovi i konflikti neki su od glavnih čimbenika koji su doveli do širenja novih virusa – rekao je dr. Weinbach.
Upitala sam ga koji virus smatra najopasnijim.
- Mi ne znamo koji će se novi virus pojaviti, no problem je da za mnoge zarazne bolesti nemamo ni cjepivo, ni učinkovite lijekove. U slučaju HIV-a, kojim su zaražena 34 milijuna ljudi, šest milijuna ljudi uopće nema pristup antiviralnim lijekovima. Neki se virusi, poput Denga i West Nile virusa, zbog globalnog zagrijavanja pojavljuju na područjima gdje ih dosad nije bilo. Ne treba zaboraviti ni SARS. Iako je kriza 2003. godine prevladana, virus je prisutan u šišmišima i cibetkama i samo vreba da ponovno napadne – ustvrdio je dr. Weinbach.
Na upit kolika je realna opasnost od ptičje gripe koja je od 2003. godine usmrtila 206 ljudi, uglavnom u jugoistočnoj Aziji, odgovorio je: – Virus H5N1 je prisutan u pticama diljem svijeta i ima pandemijski potencijal. On mutira, ali, srećom, nije mutirao u varijantu koja bi se širila međuljudskim kontaktom. Moramo biti veoma oprezni jer u mnogim dijelovima svijeta ljudi žive tako da su u bliskom kontaktu s pticama i peradi.
Jerome Weinbach predložio je stvaranje V2 operativne skupine za zarazne bolesti, jedinstvene europske strategije za borbu protiv novih virusa.
U posljednjih 30-ak godina neuroznanstvenici su došli do važnih spoznaja koje upozoravaju da ključnu ulogu u razvoju mentalnih oboljenja igraju neurotransmiteri, kemijski spojevi koji mozgu služe za prijenos signala s jedne stanice na susjednu.
- U EU se godišnje u eksperimentima koristi 10,7 milijuna laboratorijskih životinja. Kako bi se osigurala sigurna i učinkovita uporaba bioloških, kemijskih i ostalih proizvoda, samo u toksikološkim studijama godišnje se koristi 800.000 životinja – rekao je britanski toksikolog dr. Bart Sangster te naglasio da bi, u skladu s implemenatcijom europskih popisa kemijske sigurnosti proizvoda, broj eksperimenata na životinjama mogao još narasti.
- S jedne strane imamo snažan pritisak da se smanji broj eksperimenata na životinjama, a s druge strane postavljaju se visoki zahtjevi kvalitete i sigurnosti proizvoda. Sada su ta dva zahtjeva u koliziji – upozorio je dr. Sangster.
On je s prof. Josom Kleinjansom sa sveučilišta Maastrict predložio projekt ASAT čiji je cilj da se primjenom niza novih znanstvenih disciplina, rođenih u eri Projekta ljudski genom, u budućnosti osigura što veći broj eksperimenata bez korištenja životinja (in vitro i in silico modeli), a da pritom ne bude ugrožena sigurnost potrošača.
- Prema procjenama, više od 60 milijuna Europljana u dobi od 18 do 65 godina pati od nekog mentalnog oboljenja. Depresija, shizofrenija, Alzheimerova bolest te mentalni poremećaji izazvani ovisnošću, bilo o drogama, bilo o alkoholu, postali su ozbiljan problem u Europi – istaknuo je prof. David Nutt sa sveučilišta Bristol te dodao da za niz mentalnih oboljenja još nema učinkovitog tretmana.
U posljednjih 30-ak godina neuroznanstvenici su došli do važnih spoznaja koje upozoravaju da ključnu ulogu u razvoju mentalnih oboljenja igraju neurotransmiteri, kemijski spojevi koji mozgu služe za prijenos signala s jedne stanice na susjednu. – Neurotransmiteri su jezik našeg mozga, a višak ili manjak u proizvodnji tih kemikalija povezan je s nizom poremećaja, uključujući depresiju, Parkinsonovu bolest i shizofreniju – pojasnio je prof. Nutt. Naglasio je da je razumijevanje neurotransmitera ključ za nove i učinkovite terapije mentalnih bolesti.
- Interpretacija jezika neurotransmitera moguća je pomoću različitih tehnika neuoroslikavanja kao što su pozitronska tomografija (PET) i funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) – rekao je David Nutt.Napomenuo je da su znanstvenici, zahvaljujući metodama neurooslikavanja, u posljednjih deset godina došli do niza novih spoznaja o ulozi neurotransmitera dopamina kod kokainskih ovisnika.
- Sada predlažemo projekt METPETS čiji je cilj razviti nove tehnike oslikavanja mozga, koje bi omogućile intrepretaciju jezika niza neurotransmitera i njihovu povezanost s mentalnim bolestima. To bi u konačnici moglo rezultirati učinkovitijim terapijama mentalnih oboljenja – naglasio je David Nutt.
Problem metaboličkog sindroma sve je izraženiji u EU. Prema statističkim podacima, u EU živi oko 75 milijuna pretilih osoba, što je 17 posto populacije, a direktna i indirektna šteta od toga se procjenjuje na 50 milijardi eura godišnje. Do 2030. godine te će se brojke udvostručiti.
- Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Europi, a procjenjuje se da godišnje EU stoje 169 milijardi eura. Posebno treba naglasiti da kardiovaskularne bolesti podjednako pogađaju i muškarce i žene – rekao je dr. Alain Tedgui iz francuskog Inserma. On je istaknuo da postoji snažna potreba za novim terapijskim i strategijama prevencije koje bi bile zasnovane na istraživanjima u vaskularnoj biologiji. Tedgui je stoga predložio ambiciozni projekt osnivanja Europskog biološkog vaskularnog instituta, paneuropske institucije koja bi objedinila vodeće znanstvene i kliničke ustanove diljem Starog kontinenta.
- Metabolički sindrom je kluster poremećaja koji uključuje pretilost, visoki kolesterol, povišen krvni tlak i vaskularne upale. Svi ti poremećaji u konačnici rezultiraju dijabetesom i kardiovaskularnim oboljenjima – objasnio je prof. Roel Van Driel sa sveučilišta Amsterdam, naglasivši da je metabolički sindrom najčešće prouzročen stilom života koji uključuje lošu i brzu prehranu, manjak fizičke aktivnosti, neredovan san i svakodnevni stres. Problem metaboličkog sindroma sve je izraženiji u EU. Prema statističkim podacima, u EU živi oko 75 milijuna pretilih osoba, što je 17 posto populacije, a direktna i indirektna šteta od toga se procjenjuje na 50 milijardi eura godišnje. Do 2030. godine te će se brojke udvostručiti. – Da bismo razumjeli metabolički sindrom te razvili racionalne i efikasne terapije, moramo se okrenuti sistemskoj biologiji, novoj znanstvenoj disciplini koja u proučavanju bioloških sistema objedinjuje biomedicinska istraživanja s fizikom, matematikom, bioinformatikom i kemijom – poručio je Roel Van Driel.
Posljednjih se godina mnogo govori o superbakteriji MRSA(meticilin rezistetni Staphyloccocus aureus). Ta bakterija normalno se nalazi na koži i u nosu zdravih osoba. Do infekcije dolazi kad bakterija prodre u krvotok ili tkivo, što ponekad rezultira smrću. MRSA-u je potencijalno opasna zbog toga što je otporna na većinu antibiotika. Epidemiolozi ističu zabrinost i zbog širenja novog tipa tuberkuloze otporne na antibiotike. Dr. Christopher Bayliss sa sveučilišta Leichester smatra da je ključ borbe s tim oboljenjima u razumijevanju mehanizama koji bakterijskim patogenima omogućavaju da mutiraju svoj genetski kod i tako postanu otporni na antibiotike.
Imamo 10 puta više bakterija nego vlastitih stanica
Na EuroBioForumu sudjelovao je i dr. Duško Ehrlich (64), direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom institutu za agronomska istraživanja te jedan od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Dr. Ehrlich voditelj je 20 milijuna eura vrijednog projekta MetaHit (Metagenomika ljudskog crijevnog trakta) koji počinje 2008. godine.
- Danas znamo da je čovjekov organizam definiran s 22.000 gena. Također, u našem organizmu ima 10 puta više bakterija nego naših vlastitih stanica. Broj gena u tim bakterijama je 100 puta veći nego broj gena u našim stanicama. Ukupna masa bakterija koje žive u našem organizmu je oko dva kilograma, što je veće od mase našeg mozga. Nakon istraživanja čovjekova genoma, sada istražujemo ljudski metagenom, skup genoma svih mikroorganizama koji žive u nama ili na našoj koži. Pretpostavlja se da u čovjeku živi između 1000 i 10.000 vrsta bakterija. Smatra se da nam one pomažu da budemo zdravi. Kad dođe do nekoga poremećaja, onda se manifestiraju patologije. Zna se da mršavi ljudi imaju drukčiju kompoziciju mikroorganizama od debelih. Također, kod starih ljudi je veći broj različitih bakterija nego kod mlađih. Danas vas doktor šalje na krvnu i analizu urina, a za deset godina će vas poslati na fekalnu analizu. Na osnovi analize bakterija koje žive u nama, u budućnosti ćemo moći intervenirati i prije nego što se zdravstveni poremećaj manifestira, i to hranom, a ne lijekovima kao danas.
Komentari