Predsednik Obama ocenio je kao „nečuvenu“ odluku o isplati velikih bonusa direktorima američke osiguravajuće kompanije AIG, koja je dobila sto osamdeset milijardi dolara vladine pomoći da bi opstala.
Obama je zatražio od ministra finansija Timotija Gajtnera da preduzme sve zakonske mere kako bi blokirao isplatu ovih bonusa. Prema njegovim rečima, AIG je upala u nevolje zbog nemara i pohlepe
zbog čega je teško shvatiti čime se su zaposleni u kompaniji zaslužili ikakve nagrade. Obama se zapitao kako odluku o bonusima objasniti poreskim obveznicima čiji novac trenutno održava kompaniju u životu.
U javnost je izašla i informacija da je, pod dobijanju vladine pomoći, AIG isplatio više od trideset osam milijardi dolara dugova nizu stranih banaka. Gubici osiguravajućeg giganta su u četvrtom kvartalu prošle godine bili najveći u istoriji korporativnog poslovanja. Američka vlada je odlučila da spasi AIG zbog mogućih pogubnih posledica po finansijska tržišta širom sveta. Kompanija tvrdi da je pravno obavezna da isplati bonuse višim rukovodiocima. Predsednik Obama očito misli drugačije. Njegova reakcija je nesumnjivo nabijena emocijama, ali ima i politički značaj, javlja BBC-jev dopisnik iz Vašingtona.
Obama time staje na stranu običnih Amerikanaca, od kojih mnogi ne veruju da je trebalo spasavati propale kompanije sa Volstrita. Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, Obama uživa podršku šezdeset odsto Amerikanaca. Iako je taj procenat povoljan, ipak je za deset odsto manji od podrške koju je Obama imao u danima nakon dolaska na dužnost predsednika.
Pad podrške objašnjava se delimično nezadovoljstvom građana ekonomskom politikom koju predsednik vodi i njihovim utiskom da velike kompanije dobijaju pomoć, dok oni i dalje grcaju u problemima, prenosi BBC-jev dopisnik.
NASTAVAK 19.03.2009.
Gajtner je u pismu kongresmenima rekao da će 165 miliona dolara, koliko vrede bonusi, biti oduzeto do 30 milijardi dolara koje AIG treba da dobije kao pomoć od države, prenosi BBC.
Ovaj plan objavljen je nakon što je Gajtner oštro kritikovan zbog načina na koji je rešavao ovu kontroverznu situaciju. Republikanci smatraju da je morao da učini više da bonusi ne budu isplaćeni.
U američkoj javnosti raste nezadovoljstvo zbog isplate bonusa, a u izveštajima se navodi da su u kancelarije AIG-a stigle čak i pretnje smrću.
Predsednik Barak Obama izjavio je pre dva dana da je isplata bonusa „sramotna“ i zatražio od Gajtnera da preduzme sve zakonske mere kako bi blokirao isplatu tih bonusa.
Direktor AIG-a Edvard Lidi ocenio je da je nezadovoljstvo javnosti razumljivo, ali je naglasio da njegova kompanija planira da nadoknadi novac iskorišćen za isplatu bonusa.
„Svestan sam besa američke javnosti i predsednikovog poziva za uzdržaniji sistem isplate kompenzacija. Takođe sam svestan toga da svaka odluka koju AIG donese ima posledice po američke poreske obveznike“, napisao je Lidi u komentaru za „Vašington post“.
Očekuje se da će se Lidi suočiti sa „vrućim“ pitanjima kada bude svedočio pred Komisijom za finansijske usluge Predstavničkog doma.
„Poreski obveznici treba da znaju da je pomoć države AIG-u bila korisna. Pomoć je osigurala stabilnost kompanije i čitavog finansijskog sistema“, rekao je Lidi.
AIG je do sada dobio 40 milijardi dolara državnog novca iz fonda od 700 milijardi dolara namenjenog finansijskoj industriji.
#1 by Angela Opel on mart 21st, 2009
U četvrtak 19.03.2009. je tako ekonomski institut Ifo procijenio da će negativna stopa rasta aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu premašiti četiri posto, što je više od trenutne službene vladine prognoze o padu aktivnosti u visini 2,25 posto.
Financial Times Deutschland naveo je vladine interne izračune po kojima bi pad aktivnosti u ovoj godini mogao dosegnuti i pet posto.
#2 by Sarkozi il Duce on mart 21st, 2009
MMF je iznova snizio svoje prognoze i sada vjeruje da će svjetski BDP potonuti od 0,5 do jedan posto, umjesto 0,5, koliko je vjerovao prije dva mjeseca. Pritom će najgore proći razvijene zemlje koje su u “dubokoj recesiji” i ove ih godine čeka pad BDP-a od tri posto. Tek blagi oporavak očekuje se u idućoj godini.
Oživljavanje banaka
Revidirane prognoze, navodi MMF, posljedica su “nepopustljivih financijskih previranja, negativnih pokazatelja, povjerenja koje tone i slabog odgovora politike, osobito po pitanju oživljavanja financijskog sustava”. U eurozoni sada očekuje pad BDP-a od 3,2 posto, u SAD-u od 2,6 posto, a najgore čeka Japan, potonuće BDP-a od 5,8 posto.
Od MMF-a je još pesimističnija britanska analitička kuća Economist Intelligence Unit koja u eurozoni, primjerice, očekuje pad od 3,4 posto, te nastavak recesije i iduće godine (pad BDP-a od 0,3 posto). Navodi da se mnogi indikatori i dalje pogoršavaju, primjerice u Njemačkoj, glavnom hrvatskom izvoznom tržištu, narudžbe u prosincu pale su čak 27,7 posto, najniže od 1953. godine.
Kada je riječ o bankarskom sektoru, MMF smatra da je najgora situacija u SAD-u jer još nisu jasni detalji o tome kako će se otkupiti toksične obveznice. No, MMF upozorava i na ozbiljan rizik u istočnoj Europi jer postoji bojazan da zemlje neće moći osigurati priljev novca. Kao najgore pogođene izdvaja baltičke zemlje, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku.
Fiskalni stimulansi
Svaka regija, čini se, pati na svoj način, pa je u Aziji najviše stradao izvoz, odnosno proizvodnja. U Japanu, čija je ekonomija najviše stradala, recesija se nastavlja i iduće godine. Razlog je drastičan pad potražnje za automobilima, visokom tehnologijom i proizvodima na kojima se temelji izvoz te zemlje. Fiskalni stimulansi poboljšat će potražnju u svijetu i kreirati oko 7 milijuna radnih mjesta, ali MMF upozorava da bi problem mogao nastati u 2010., kada više neće biti izdašnih poticaja.
#3 by CEO AIG on mart 21st, 2009
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je ogromnom većinom glasova predlog zakona o drastičnom porezu na bonuse u firmama koje su dobile državnu pomoć. Hitru reakciju kongresmena izazvao je bes javnosti na vest da su menadžeri osiguravajuće kuće AIG – koja je u poslednjem kvartalu napravila istorijski gubitak od 60 milijardi dolara i zbog moguće propasti dobila više od 170 milijardi dolara pomoći – podelili nagrade za dobro poslovanje.
Prema predlogu zakona koji još treba da prođe glasanje u Senatu (gornjem domu), svi zaposleni koji imaju porodični prihod veći od 250.000 dolara godišnje, a rade u firmama koje su dobile više od pet milijardi dolara od novca poreskih obveznika, platiće porez od čak 90 odsto na isplaćene im bonuse..
Iako su vođe republikanske manjine u Predstavničkom domu kritikovale predloženi zakon kao „politički cirkus”, gotovo polovina kongresmena iz Republikanske stranke glasala je za njegovo usvajanje. Za to vreme, republikanci u Senatu za sada blokiraju sličnu meru, a senator Džon Kajl iz Arizone kaže da ne bi trebalo na brzinu usvajati takav zakon i da bi to bio opasan presedan, jer „država onda može da nametne visoke poreze svim ljudima koji joj se ne sviđaju”.
A državni tužilac države Njujork Endru Kuomo izjavio je da je dobio imena svih radnika AIG-a koji su dobili bonuse, ali da će ih objaviti tek ako bude siguran da njihova bezbednost neće biti ugrožena. „U ovom trenutku, kad su emocije veoma jake, važno je da radimo pažljivo i pametno”, rekao je Kuomo koji je ranije najavio da će istražiti sve okolnosti oko isplaćivanja bonusa.
Edvard Lidi, koga je država postavila na mesto direktora AIG-a pošto je preuzela 80 odsto vlasništva u firmi, rekao je da njegovo osoblje poslednjih dana dobija ozbiljne pretnje, uključujući i jedan i-mejl u kojem se navodi da zaposleni „treba da budu obešeni klavirskim žicama”.
Kako prenosi „Njujork tajms”, jedna sindikalna grupa ovog vikenda organizovaće autobusko razgledanje kuća direktora AIG-a, ali njen vođa kaže da će pokušati da sprečisvoje članove da na domovima bogataša izliju gnev. O svom gnevu u četvrtak uveče je u popularnom šouu Džeja Lenoa na En-Bi-Siju govorio i američki predsednik Barak Obama. Kao prvi aktuelni predsednik koji se pojavio u ovakvoj emisiji, on je branio odluku države da interveniše u AIG-u, jer bi inače „propao ceo finansijski sistem”.
„Sad, pitanje je ko bi pri zdravoj pameti u trenutku kad vam kompanija propada odlučio da plati ogromne bonuse zaposlenima? Mislim da to govori o široj kulturi koja je postojala na Volstritu, da su ljudi mislili da im to pripada, da su oni najbolji i najpametniji i da zaslužuju nagrade od deset miliona ili pedeset miliona ili sto miliona dolara”, objasnio je Obama.
Govoreći o odluci Kongresa, on je rekao da razume bes, ali da je najbolji način da se ovi problemi reše da se „vrata štale zatvore pre nego što konj izađe”. „A ovde se desilo da je novac već otišao i da ljudi na sve načine pokušavaju da se osvete za to”, zaključio je američki predsednik.