ZAGREB – Iz dosadašnjih rezultata iskapanja možemo zaključiti da je društvo na otoku Teri bilo organizirano u nekom obliku demokracije, gdje na vlasti nije monarh nego zajednica izabranima daje vlast, kao što je to kroz povijest slučaj u većini gradova koji su vezani uz pomorstvo, Ateni, Genovi ili Amsterdamu – riječi su kojima je profesor emeritus Atenskog sveučilišta Christos Doumas i jedan od najboljih svjetskih poznavatelja egejske arheologije u predavanju pod naslovom “Vulkanska erupcija Tere i legenda o Atlantidi” objasnio najnovije spoznaje do kojih su došla istraživanja na tom egejskom otoku.
Profesor Doumas boravio je u ponedjeljak u Zagrebu kao još jedan od uglednih predavača u sklopu “Egejskog seminara”, niza predavanja koje su u proteklih godinu dana organizirali Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Ured za tisak Veleposlanstva Republike Grčke u Zagrebu.
Profesor Doumas je plastično prikazao brojne aspekte života Tere, od svakodnevnog života do blagostanja koje su ondašnji ljudi uživali. Naime, Tera je očito bila važna trgovačka točka između kontinentalne Grčke i Krete, ali i dalje, sve do Egipta. Veze s Egiptom su vidljive na brojnim freskama, recimo uspoređujući identičnost frizura dječaka.
Posebno zanimljiv dio predavanja odnosio se na Atlantidu. Naime, od kraja 19. stoljeća, kad je sir Arthur Evans otkrio palaču u Knosu na Kreti, pojavio se niz teza da je upravo egejska civilizacija predstavljala mitsku Atlantidu, bogato i savršeno društvo koje je nestalo u kataklizmi, o kojem u svojim djelima govori grčki filozof Platon. Otkrića na Teri samo su dala novi vjetar u jedra “proatlantiđanima”. No, profesor Doumas je raskrinkao njihove teze.
Naime, ideja da bi Tera i Kreta bile Atlantida bazira se na, navodi profesor Doumas, pogrešno pročitanoj Platonovoj sintagmi. Proatlantiđani, naime, tvrde da je Platon rekao kako se izgubljeni kontinent nalazi “između Libije i Azije”, što odgovara geografskom položaju Tere i Krete. No, u grčkom su riječ “veći” (meizon) i “između” (meson) slične i sasvim je jasno da je došlo do pogreške u čitanju. Profesor Doumas naglašava da cijeli citat pravilno pročitan govori kako je “Atlantida veća od Libije i Azije zajedno”. Ako bi se i čitalo “između”, kako bi nešto moglo biti između “Libije i Azije zajedno”, upitao se profesor Doumas. Odbacio je i tumačenja prema kojima bi Platon pogrešno naveo da je Atlantida postojala oko 5000 godina prije njegova doba. Naime, danas je potpuno jasno da civilizacije na Teri i Kreti nisu nestale istodobno.
- Osim toga, civilizacije ne nestaju zbog elementarnih nepogoda, one se, kako nam povijest potvrđuje, urušavaju same u sebe. Platon je Atlantidu izmislio jer mu je trebala takva fikcija. Prihvatimo se mi znanosti, bavimo se njome. A ona nam kaže da Atlantida nikada nije postojala. Prestanimo stoga progoniti himeru, ostavimo himeru science fictionu – riječi su kojima je profesor Christos Doumas zaključio svoje predavanje.
Tera, egejski Pompeji
Tera, danas poznatija u turističkom svijetu kao Santorini, otočić je na kojem je cvjetala egejska civilizacija gotovo istodobno s onom na Kreti i koji je razoren snažnom vulkanskom erupcijom oko 1600. godine prije Krista. Otok je prekriven vulkanskim pepelom debelim i do 16 metara ispod kojeg je gotovo u trenutku zaustavljen cjelokupni život ove civilizacije, na isti način kao što se to dogodilo u Pompejima u Italiji.
No, dok je o propasti Pompeja ostao sačuvan književni zapis iz pera poznatog povjesničara Plinija, o Teri takvih podataka nema. Iskapanja ondje traju već gotovo 40 godina i dosad su dala spektakularna otkrića, od kojih su najpoznatije zidne freske. No, ozbiljnije je istražen tek mali dio nalazišta, što znači da se s velikom sigurnošću može očekivati još senzacionalnih otkrića.
Komentari