Prvi dan proleća na severu Izraela neće biti samo još jedan početak radne nedelje, već i praznik za pripadnike bahajističke vere koji proslavljaju Novu godinu prema bahajističkom kalendaru, poznatom i kao Badijev kalendar. Ova verska zajednica koja u svetu ima više od pet miliona vernika, a čije se jedno od svetilišta nalazi u Haifi, proslaviće na obroncima brda Karmel Naharoz, što na persijskom znači „novi dan”, Novu godinu.
Za razliku od hrišćanskog, jevrejskog ili muslimanskog kalendara, bahajistički kalendar ima 19 meseci, svaki sa po 19 dana, pri čemu je broj 19 za bahaje simbolički i istorijski važan. Ova monoteistička religija zasniva se na učenjima proroka Baba i Bahaulah, čije temeljne ideje su da je čovečanstvo jedinstvena rasa i da će jednog dana doći do ujedinjenja u jednu jedinstvenu zajednicu. Bahaulah, inače Iranac čije ime na arapskom znači Slava boga, propovedao je svojim učenicima da postoji samo jedan bog koji se pomalo otkriva čovečanstvu, preko proroka, tako da bahaji sada smatraju da su Bab i Bahaulah poslednji u niz takvih proroka.
Prema rečima Batje Litmanovic, bahaji koji žive u Haifi su prepoznatljivi po tome što su to, kao po pravilu, izuzetno učtivi ljudi koji u miru žive s Jevrejima, Arapima i ostalim građanima.
„Dvanaest principa bahajizma su interesantni jer, između ostalog, insistiraju na jednakosti muškaraca i žena”, sa smeškom napominje Batja Litmanovic, Jevrejka koja u svom porodičnom stablu, kako kaže, ima i arapske krvi, pri čemu sa ponosom ističe kako u Haifi skladno zajedno žive i Jevreji, i Arapi, i Bahaji, i Druzi, i Rusi…
Prema njenim rečima, bahajci veruju u proces kontinuiranog otkrovenja priznajući kao svoje i proroke drugih religija.
„Oni istoriju svoje religije tumače kao stalnu pojavu novih proroka, tako da poštuju i Adama, Noja, Zaratustru, Krišnu, Avrama, Mojsija, Budu, Isusa Hristosa i Muhameda. Bahajci, međutim, ne posmatraju svoju religiju kao kombinaciju drugih religija, već kao posebnu versku tradiciju sa svojim sopstvenim svetim pismom, učenjima i istorijom”, objašnjava Batja Litmanovic osnovne karakteristike ove sinkretičke vere. Ona dodaje da su vrtovi, koji okružuju bahajistički hram u Haifi gde je su smeštene mošti proroka Baba, zadive svakog iako oni nemaju nikakvo religijsko značenje.
Proslava bahajističke Nove godine se održava, kako u Haifi, tako i širom sveta, pri čemu oko pet miliona vernika ulazak u novu godinu proslavlja spiritualnim molitvama, muzikom, plesom uz bogatu trpezu.
Proslava Nove godine počela je večeras budući da bahajima dan počinje zalaskom sunca. Specijaliteti persijske kuhinje nalaze se na stolu bahaja koji su devetnaestog dana poslednjeg meseca u godini (prema njihovom kalendaru) bili na strogom postu uzdržavajući se u potpunosti od hrane i pića. Oni se ovom danu veoma raduju provodeći ga s porodicom na slavljima i van svog doma, dok običaji nalažu da se na sto simbolički stave i voće, obojena jaja, sveta knjiga i ogledalo.
Osim toga, na ovaj dan spremaju se i specijalna novogodišnja jela kao što je sabzi polo mahi, što je zapravo pirinač sa zelenom boranijom serviran uz ribu, a tu je reštelah polo ili pirinač kuvan s knedlama. Ova nauruz hrana predstavlja svojevrsnu simboliku koja bi trebalo da im, prema verovanjima, donese sreću i uspeh u životu.
Bahaje je, od samih početaka, proganjala država islamskim zakonodavstvom, a to je i danas prisutno, naročito u Iranu. Inače, ovaj praznik proslavaljaju i Iranci kao i zoroastrijanska zajednica.
N. Radičević
Komentari