Bauljanje po mraku


Novo istraživanje preispituje kontroverznu teoriju da je udar kometa u prošlosti uništio narod Clovis, jednu od najranijih poznatih kultura koja je živjela u Sjevernoj Americi. Pišući za listopadsko izdanje časopisa Current Anthropology, arheolozi Vance Holliday (Sveučilište Arizona) i David Metzler (Južno Metodističko Sveučilište) raspravljaju kako ništa u arheološkim zapisima ne upućuje na iznenadnu propast populacija Clovis.

„Je li se pretpostavljeni udar izvanzemaljskog objekta dogodio ili nije pitanje je koje treba empirijski ispitati u geološkim zapisima“ pišu istraživači. Za sada što se tiče arheoloških zapisa, udar izvanzemaljskog objekta je nepotrebno rješenje za arheološki problem koji ne postoji.“


Teorija kometa prvi se put proširila 2007. godine kad je skupina znanstvenika objavila dokaze o velikom izvanzemaljskom udaru koji se dogodio prije otprilike 12 900 godina. Za udar se reklo da je uzrokovao iznenadno zahlađenje klime Sjeverne Amerike, ubijajući mamute i ostalu megafaunu. Taj bi udar također mogao objasniti iznenadni nestanak ljudi Clovis, čiji karakteristični vrhovi koplja nestaju iz arheoloških zapisa ubrzo nakon navodnog udara. Kao dokaz brze depopulacije naroda Clovis, zastupnici teorije kometa ističu da vrlo malo arheoloških nalazišta naroda Clovis pokazuju dokaze ljudske naseljenosti nakon Clovisa. Na nekoliko nalazišta gdje tih dokaza ima, artefakti iz vremena Clovisa i nakon Clovisa odvojeni su arheološki sterilnim slojevima sedimenata, upućujući na vremenski razmak između civilizacija. U stvari, zastupnici teorije kometa raspravljaju kako se čini da postoji mrtva zona između ljudskih arheoloških zapisa u Sjevernoj Americi koja je počela s udarom kometa i potrajala oko 500 godina.

No Holliday i Metzler osporavaju ove tvrdnje. Oni ističu kako izostanak kasnije ljudske naseljenosti na Clovis nalazištima nije nikakav razlog za pretpostavku propasti populacije. „Jednom naseljena paleoindijanska nalazišti – za vrijeme ili nakon Clovisa – su zapravo pravilo“ kaže Holliday. To je povezano s tim da su mnoga paleondijanska nalazišta bila lokacije za ubijanje u lovu, i nije bilo uobičajeno ponavljati ubijanje na točno istom mjestu. „Stoga nema ničeg iznenađujućeg u tome što nema nikakve druge paleoindijanske zone iznad zone naseljenosti Clovisa, i nema razloga da iz toga izvodimo zaključak o katastrofi“ kaže Holliday. U dodatku su Holliday i Metzler prikupili starost 44 arheološka nalazišta diljem SAD-a dobivenu radiokarbonskom metodom i nisu pronašli dokaze o vremenskom razmaku nakon kometa.

„Kronološki razmaci javljaju se u nizu samo ako se ignoriraju standardne devijacije (što je statistički nepravilna procedura) te se time dobivaju razmaci od ne samo 12 900 godina, nego i veći od toga“ pišu istraživači. Sterilni slojevi koji odvajaju zone naseljenosti lako se mogu objasniti obrascem premještanja naseljenosti i lokalnim geološkim procesima, kažu istraživači. Odvajanje se ne bi trebalo uzimati kao dokaz stvarnog vremenskog razmaka između kultura Clovis i nakon Clovisa. Holliday i Metzler vjeruju da je nestajanje vrhova koplja naroda Clovis vjerojatnije rezultat kulturološkog izbora, a ne propasti populacije. „Ne postoje neoborivi podaci koji ukazuju na to da su se paleoindijanci iz Sjeverne Amerike morali nositi s ili da su bili pogođeni katastrofom, bilo izvanzemaljskom ili nekom drugom, na kraju pleistocena“ zaključuju oni.

Izvor: University of Chicago Press Journals

Izvor: http://www.znanost.com/clanak/nema-dokaza-za-propast-kulture-clovis-zbog-udara-kometa#ixzz15f2iwx1k

, ,


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Facebook comments:

  1. Nema komentara.
(neće biti objavljena)


  1. Za sada nema trekbekova.