Prije 251 milijun godina – pri prijelazu Perma u Trijas, dogodilo se najveće izumiranje u povijesti Zemlje, koje je ubilo oko 53 % svih morskih porodica, 84 % morskih rodova, 96 % svih morskih vrsta te prema procjeni 70 % svih kopnenih vrsta (uključujući biljke, kralješnjake i, u jedinom zabilježenom slučaju u povijesti Zemlje do sada, izumiranje kukaca).
Teorije za uzrok tog najvećeg izumiranja su različite, od pada meteora do globalnog zatopljenja. “Veliko izumiranje” je imalo ogromno evolucijsko značenje: na kopnu je završilo dominaciju Sinapsida i stvorilo mogućnost za archosaure a potom i dinosaure koji su postali dominantni kralješnjaci; u morima je postotak životinja koje se nemogu kretati smanjen sa 67 % na 50 %. Cijeli kasniji Perm je bio težak i nemilosrdan barem za morski život – čak i prije izumiranja, bila je razina izumiranja dovoljno velika kako bi se uključila u “Velikih pet”.
Današnje vrijeme – izumiranje u Holocenu. 70 % biologa smatraju da je današnja era dio masovnog izumiranja, vjerojatno najbrža ikada, prema anketi Američkog muzeja prirodne povijesti. Neki, kao što su E. O. Wilson sa Harvarda, predviđaju da bi ljudsko uništavanje biosfere moglo označiti izumiranja polovice svih današnjih živih vrsta u sljedečih 100 godina. Istraživanja i napori za očuvanjem ugroženih vrsta slažu se da se nalazimo usred razdoblja izumiranja, maker neki nude puno manje rate i puno optimističnije verzije trajanja tog procesa koja izbjegavaju katastrofična predviđanja. Izumiranje mnoge megafaune pred kraj ledenog doba se isto smatra dio izumiranja u Holocenu. Neki paleontolozi pak spore da li raspoložive informacije podupiru usporedbu sa masovnim izumiranjem u prošlosti.
Komentari