LJUDI i sijalice zrače istom količinom toplote. Ako, pak, čovek potrči sa putnom torbom, da bi, primerice, stigao na voz – proizvodi još više energije. Toliko, da je prava šteta da se ne koristi.
U Švedskoj, sigurno „najzelenijoj“ zemlji s početka 21. veka, energiju ljudskog tela neće više tako olako razbacivati. Veliki železnički čvor u centru švedske prestonice Stokholma već je počeo da je „sakuplja“.
Zagrevaće i do 22 stepena Celzijusovih ne samo prostor stanice, već i novu sedamnaestospratnicu, koja je sagrađena stotinak metara dalje! Višak toplote iz ljudskih tela apsorbovaće mreža specijalnih cevi na plafonu stanice. One će, pak, zagrevati posebne rezervoare s vodom. Sve se potom završava kruženjem tople tečnosti u sistemu grejanja. Takođe, ta energija će se iskoristiti i za hlađenja nove „zelene palate“ – Kungsbrohuset.
Ta građevina, koja još čeka prve stanare, koristi i niz drugih tehnoloških inovacija. Sve u cilju da joj se omogući što manja potrošnja „uvezene“ energije. Recimo, staklo kojim je obložena, propušta svetlost, ali ne i toplotu. Ipak, korišćenje toplote ljudskih tela za grejanje najzanimljivija je novina.
Iako u SAD već postoji zgrada koja se „greje“ samo toplotom ljudi koji u njoj borave, još niko nikada nije pokušao da „transportuje“ ljudsku toplotu za grejanje drugog prostora. Švedski sistem pri tom ne koristi nikakvu novu tehnologiju, već najstariji sistem centralnog grejanja: cevi, vodu i pumpe.
Sada svi željno očekuju da tačno izmere koliko će energije na železničkoj stanici davati između 200.000 i 250.000 putnika. Projektanti veruju da će tako uštedeti najmanje 20 odsto energije potrebne za održavanje zgrade, uključujući sve aparate i priključke za punjenje električnih automobila. Ali, značaj „zelene palate“ u centru Stokholma je mnogo veći. Ako grejanje na ljudsku toplotu uspe, sledeći korak je sistematsko prikupljanje energije koju emituju ljudska tela, uključujući i tokom sna…
TOKIJSKI METRO
I TOKIJSKI metro počeo je da koristi energiju koju proizvode ljudi – ali na drugi način. Na podu se, naime, nalaze senzori koji apsorbuju vibracije od hoda i pretvaraju ih u električnu energiju. Sistem je još u eksperimentalnoj fazi, ali je u stanju da snabdeva strujom sve signalne uređaje i panoe.
HOLANDSKI ASFALT
HOLANDSKA firma OOMS predlaže jednostavnije rešenje – ubacivanje cevi sa vodom pod asfalt ulica. Čak i u hladnoj i kišovitoj Holandiji, izračunali su njeni stručnjaci, sunčevi zraci, koji greju bitumen, proizvode oko 30 megavata godišnje na svakih 100 kvadrata asfalta.
Komentari