Kockičicin iBlob
- Arthiva
- Mapa
- O ovome
- Zalepljeno
- Antropologija
- Arheologija i psihoaktivne supstance
- Arkaim grad drevnih Arijevaca na Južnom Uralu
- Egipat, domovina magije – piše Miodrag Milanović deo 1.
- Holografski svemir – Talbot Michael, izvodi
- Indijanski horoskop
- Krvna osveta i vražda
- Lapot
- Mitologija srednje Amerike 1
- Rudolf Steiner – Osnove Ezoterije
- Sihra – islamska magija 1. deo
- Sihra – islamska magija 2. deo
- Sihra – islamska magija 3. deo
- Sihra – islamska magija 4. deo
- Sihra – islamska magija 5. deo
- Sihra – islamska magija 6. deo
- Sihra – islamska magija 7. deo
- Sihra – knjiga na temu, kratak prikaz
- Simbolika životinja Starih Slovena
- Vlasi – život, običaji, magija
- Zabranjena istorija
- Biografija
- Istorija
- Charles Darwin i teorija evolucije
- Crveni barun
- Čujte Srbi
- Dioklecian
- Doktrina kroz vekove
- Džingis Kan
- F.M.Dostojevski – Jevrejsko pitanje
- Fani Okič, odlomak, Crveni bogovi Anda
- Fatalna sudbina Obrenovića
- H.Cortes i F.Pisaro
- Istorija Snikersa
- Nastanak antičkog grčkog teatra iz Dionizijskog kulta
- NEVIDLJIVI ORAO – Alan Baker
- Oswald Boelcke – otac zračne borbe
- Poslednji časovi Atlantide
- Španska inkvizicija
- Sparta
- SRBI, DREVNI RATNICI SUNCA – Miodrag Milanović
- Srpska istorija, zanimljivosti – piše Miodrag Milanović
- Templari
- Vavilon
- Veliki Rat – WWI
- Vuk Branković
- ЗАБОРАВЉЕНИ САРМАТИ – Miodrag Milanović
- “Sve što je rođeno ili učinjeno u datom trenutku, ima kvalitete tog vremena” – K.G.Jung
- Lethal weapons
- Ostalo
- Ajnštajnov san
- Captain Hindsight’s notes
- Celibat
- CV – pisanje evropskog formata
- Dejvid Ajk (David Icke)
- Evolucija emotivnog razvoja – T.Budak
- F.M.Dostojevski – Jevrejsko pitanje
- Filozofija tela – Mihail Epštejn
- Kabala za početnike
- Korporacija – rođenje nakaze
- Kratak esej o mudrosti sadržanoj u rečenici: „Pazi gde gaziš“
- Kristali, opširno
- POLJE – Lynn Mctaggart
- Promiskuitet – Dragana Miletić
- Rečnik parafilije (patološka seksualna sklonost)
- Rudolf Štajner – Krv je sasvim osobit sok
- Sun Tzu – Umeće ratovanja
- Sužena svijest – psihologija gomile
- Tako je govorio Mahatma Gandi
- UPROPASTITELJI SRBIJE
- VELIKA TAJNA VODE
- What the bleep are they saying
- Јуџин Роуз (Отац Серафим Платински) – НИХИЛИЗАМ
- Antropologija
Arhiva za kategoriju Artificial
Pikaso na brdovitom Balkanu
Postavio Knutt u Artificial na 16 januar, 2012
Oko stotinu keramičkih skulptura i predmeta od srebra i zlata koje je izradio Pablo Pikaso, biće izloženo u Beogradu od 2. februara do 15. aprila, najavili suorganizatori. Na izložbi pod nazivom „Na Azurnoj obali“, biće predstavljena dela koje je osnivač kubizma, jedan od najvećih slikara, vajara, crtača i grafičara 20. veka stvarao u gradiću Valori na jugu Francuske.
Izložba „Na Azurnoj obali“ biće postavljena u zgradi Beko (Bulevar Vojvode Bojovića 6-8) kod Kalemegdana, a otvaranje je zakazano za 20.00 sati. Prema najavi organizatora, prvi put u Beogradu biće prikazan opus Pikasovih dela koji je do sada najmanje izlagan u kompletnom stvaralaštvu umetnika. Kako su organizatori naveli, izložba je nastala prikupljanjem radova iz nekoliko privatnih i muzejskih kolekcija, a u regionu će biti predstavljena tokom 2012. godine.
Za posetioce izložbe dva puta nedeljno biće organizovan stručni vodič, a organizatori najavljuju i prateće programe, radionice, predavanja i projekcije filmova o Pablu Pikasu. Organizator i domachin izložbe je Galerija Deva Puri koja je Beogradu predstavila i izložbu „Veliki svetovi“ Salvadora Dalija.
WarHol(e) in one
Postavio Knutt u Artificial na 14 januar, 2012

Endi Vorhol (engl. Andy Warholl), americki slikar, režiser, publicista, glumac i inicijator i rodonacelnik pop-arta, roden je 6. avgusta 1928. godine kao Endru Varhola u Pitsburgu. Roditelji su mu bili slovacki emigranti. 1913. godine otac mu je otišao za Ameriku, a majka mu se pridružuje tek 1921. godine. Zatim su dobili decu Pola, Džona i Endrua.
Sa samo osam godina Endi je imao prvi slom živaca. Dok se oporavljao, pravio je lutke, a porodica mu je citala stripove. Pohada casove na Carnegie Institute of Technology u Pitsburgu, da bi se 1949. godine odselio u Njujork. Na pocetku radi na oglasima, reklamama u novinama iuredenju izloga.
Kliknite da nastavite čitanje „WarHol(e) in one“
Dejan Ognjanović
Postavio Knutt u Artificial, Čudna šuma na 9 januar, 2012
Dejan Ognjanović je zaposlen kao asistent za predmet Američka književnost, na Filozofskom fakultetu u Nišut. Filmsku kritiku, eseje, književne prikaze i prevode objavljivao je u više desetina domaćih i stranih časopisa. Autor je, sada već kultnog, romana Naživo. Dobitnik je više književnih nagrada, a za naš web portal pristao je da odgovori na neka pitanja o svom radu, kao i da demistifikuje deo enigme koja okružuju poznatog pisca horor žanda. H.P. Lavkrafta.
1. Tebe smatraju za najvećeg domaćeg eksperta po pitanju teorije horrora kao žanra, kako pisanog tako i onog filmskog. Svojim romanom Naživo uspešno si se uvrstio i medju stvaraoce istoga. Otkud to interesovanje za horror, a naročito za Lavkrafta?
Kliknite da nastavite čitanje „Dejan Ognjanović“
To je radila, nije se lažno stidela, a sad ima dva automobila ručne izrade a sa dolarima i zlatom ne zna šta će…
Postavio Knutt u Artificial, Cvikerisanje, Filmovi na 29 decembar, 2011
Zamislite ogorčenu Angelinu Jolie kako 12. rujna 2001. godine, dan nakon terorističkog napada na Ameriku, u svom notesu skicira nacrt novog, sofisticiranog i ubojitog projektila kojim će napasti sjedište zloglasne terorističke organizacije al- Qa’ide i njezina vođu Bin Ladena. Zatim zamislite da se Angelinin nacrt pokaže tako inovativnim da dovede do napretka u tehnologiji oružja te bude preteča komunikacijskih tehnologija za 50 godina.
Upravo to se dogodilo hollywoodskoj božici Hedy Lamarr, junakinji filmova “Samson i Dalila” i “Ziegfeldove djevojke”, najljepšoj ženi na svijetu četrdesetih godina prošlog stoljeća. Sredinom rujna 1940. godine nacističke su podmornice potopile brod pomoću kojeg se pokušalo evakuirati devedesetero britanske djece školskog uzrasta u Kanadu.
Umetnost u klanici
Postavio Knutt u Artificial, Muzzak na 23 decembar, 2011
Zagrebačko ruglo. Zapušteno zemljište, obrasla trava i hrđava željezna ograda. Zidovi su ogoljeni, sve je popadalo s njih, i boja i žbuka. Rijetko koja prostorija u kompeksu još ima cijevi i instalacije – sve su ukrali preprodavači starog željeza kojima je ovaj prostor rudnik zlata.
Prolaskom kroz ove stare, hladne objekte može se naići samo na ponekog mladog skvotera kojeg oduševljava boravak u napuštenoj tvornici bez struje i vode. Jedino moguće svjetlo, stare svjetiljke odavno nisu u funkciji.
Žarulje su većinom razbijene, a one koje su ostale čitave nisu nikakva utjeha jer nema struje koja bi ih upalila. Ni ne želim zamišljati kako bi bilo prolaziti ovim dvorištem po mrklom mraku, jer me i po danu hvata jeza.
Tako danas izgleda tvornica za preradu mesa ‘Zagrepčanka’, poznatija kao stara zagrebačka klaonica, koja je za vrijeme Jugoslavije bila jedan od najunosnijih objekata u državi.
Kliknite da nastavite čitanje „Umetnost u klanici“
I mi volimo šunke, ali ne verujem da šunke vole nas
Postavio Knutt u Artificial na 13 decembar, 2011
Miru Kim, američka umetnica korejskog porekla, živeće 104 sata sa svinjama u okviru instalacije “Ja volim svinje i svinje vole mene” na izložbi savremene umetnosti Art Bazel Majami Bič, koja se svakog decembra održava u Majamiju u SAD.
Ova bivša studentkinja medicine može se videti potpuno naga kako leži na prostorici od sena pored dve ogromne krmače u svinjcu odvojenom od publike staklenom pregradom. Ona će spavati i jesti zajedno sa njima naredna četiri dana.
Miru Kim (30), ćerka korejskog filozofa, stekla je svetsku slavu time što se naga slika na neobičnim mestima, recimo na dimnjaku zgrade u Istanbulu, u napuštenim fabrikama, u tunelima ili na mostovima.
Kliknite da nastavite čitanje „I mi volimo šunke, ali ne verujem da šunke vole nas“
Majls
Postavio Knutt u Artificial, Muzzak na 30 novembar, 2011
Najuzbudljivije osećanje koje sam ikad doživeo – sa odećom na sebi – bilo je kada sam 1944. godine prvi put čuo zajedno Diza i Berda u Sent Luisu, u Misuriju. Imao sam osamnaest godina… Upitao sam: “Molim? Šta je ovo?” Čoveče, to je bilo tako dobro da je bilo zastrašujuće.
Ovim rečima je Majls Dejvis (1926-1991) započeo priču o svom životu, u autobiografiji pod jednostavnim naslovom “Majls”, koju je nedavno objavila izdavačka kuća “Utopija” (prevod Mimica Petrović-Radovanović).
Knjiga je nastala transkripcijom snimljenih intervjua koje je sa trubačem vodio pesnik, profesor i novinar Kvinsi Trup. Objavljena je u Americi još 1989. i odmah postala nacionalni bestseler, a autori su dobili prestižnu “American Book Award”.
Kliknite da nastavite čitanje „Majls“
Legonaut
Postavio Knutt u Artificial na 18 novembar, 2011

Misteriozni lego-čovek od 2,5 metara i težak 45 kilograma nađen na plaži u Floridi u utorak, možda će biti prikazan znatiželjnicima na nekom javnom mestu, saopštio je šerif okruga Sirasota, Tom Najt.
Džinovska lego figura nađena je na plaži Sijesta u ujtorak ujutro. Na majci ima natpis „Ništa stvarniji od tebe“ (No Real Than You Are), ime „Ego Lenard“ (Ego Leonard) i broj osam.
Nije odmah bilo poznato ko je napravio figuru, međutim, lokalne novine su objavile da je „Ego Lenard“ ime jednog umetnika iz Holandije. Priča o lego-čoveku privukla je pažnju svetskih medija. Najt je izjavio da se lego-čovek pažljivo čuva i izrazio nadu da će biti javno izložen.
Richard Serra Drawings
Postavio Knutt u Artificial na 12 novembar, 2011
Richard Serra has described his sculptural practice as being grounded in drawing: Drawing as “cut” represents the division of a sheet by a line—and, in turn, of actual space by the edge of a steel plate. He has also approached drawing as a relentless, heavy application of medium—generally black paint stick—to support.
And the huge “installation drawings,” which occupy whole walls, seize control of one’s sensation of the space of a room. Organized by the Menil Collection, Houston, this first full-scale retrospective of Serra’s drawings features roughly fifty pieces, including some made specifically for the show. It may well afford us an alternate history of the artist’s career.
From LA Times:
Kliknite da nastavite čitanje „Richard Serra Drawings“



Komentari