Kockičicin iBlob
- Arthiva
- Mapa
- O ovome
- Zalepljeno
- Biografija
- Istorija
- Charles Darwin i teorija evolucije
- Dioklecian
- Džingis Kan
- F.M.Dostojevski – Jevrejsko pitanje
- Fani Okič, odlomak, Crveni bogovi Anda
- H.Cortes i F.Pisaro
- Istorija Snikersa
- Nastanak antičkog grčkog teatra iz Dionizijskog kulta
- Oswald Boelcke – otac zračne borbe
- Poslednji časovi Atlantide
- Španska inkvizicija
- Sparta
- Templari
- Vavilon
- Vuk Branković
- Lethal weapons
- Ostalo
- Ajnštajnov san
- Arheologija i psihoaktivne supstance
- Arkaim grad drevnih Arijevaca na Južnom Uralu
- CV – pisanje evropskog formata
- Dejvid Ajk (David Icke)
- Evolucija emotivnog razvoja – T.Budak
- F.M.Dostojevski – Jevrejsko pitanje
- Indijanski horoskop
- Kabala za početnike
- Korporacija – rođenje nakaze
- Kratak esej o mudrosti sadržanoj u rečenici: „Pazi gde gaziš“
- Kristali, opširno
- Krvna osveta i vražda
- Lapot
- Mitologija srednje Amerike 1
- Rečnik parafilije (patološka seksualna sklonost)
- Sihra – islamska magija 1. deo
- Sihra – islamska magija 2. deo
- Sihra – islamska magija 3. deo
- Sihra – islamska magija 4. deo
- Sihra – islamska magija 5. deo
- Sihra – islamska magija 6. deo
- Sihra – islamska magija 7. deo
- Sihra – knjiga na temu, kratak prikaz
- Simbolika životinja Starih Slovena
- Sun Tzu – Umeće ratovanja
- Tako je govorio Mahatma Gandi
- VELIKA TAJNA VODE
- Vlasi – život, običaji, magija
- Zabranjena istorija
- Јуџин Роуз (Отац Серафим Платински) – НИХИЛИЗАМ
Arhiva za kategoriju Bez kategorije
Putovanje nosom
Postavio Knutt u Bez kategorije, Čudna šuma na 9 mart, 2010
Zašto vas trenutak u kome osetimo određeni miris vraća u detinjstvo? Možda zato što vas taj prvi miris odmah povezuje s nekim predmetom ili događajem koji uživa privilegovan status u vašem mozgu.
Profesorka Jaara Ješurun, neurolog iz Vajcmanovog naučnog instituta u Rehovotu, u Izraelu, sa grupom saradnika, pokazala je dobrovoljcima u ogledu običan predmet, kao što su stolica ili olovka, za koje postoji mala verovatnoća da bi već mogli asocirati na neki miris u isto vreme kad su izloženi mirisu ili zvuku.
Sat i po kasnije, pokazan im je isti predmet ali različitog mirisa. Nedelju dana kasnije, istraživači su dobrovoljcima ponovo pokazali predmet i zatražili da odgovore na koji miris ili zvuk ih asocira – dok su im, u isto vreme, skenirali mozak koristeći snimke fukcionalne magnetne rezonance.
Uhapsili ga sa digitronom, žalosno
Postavio Knutt u Bez kategorije, Cvikerisanje na 4 mart, 2010
Matematički modeli mogu da budu veoma korisni u rešavanju različitih zločina. Grupa istraživača s univerziteta u Los Anđelesu je uz pomoć matematičkih jednačina shvatila da rigorozne policijske patrole mogu potpuno da eliminišu žarišta. Kao pomoć policajcima služe određena pravila koja se ponavljaju u ponašanju.
Džefri Brentingem, sociolog i autor studije, izračunao je s kolegama kako kretanja kriminalaca i žrtava otvaraju mogućnosti za zločin i kako da to policija suzbije. Njihove jednačine su slične onima koje opisuju molekularne reakcije.
Herpes simplex i laser
Postavio Knutt u Bez kategorije na 27 februar, 2010
Laser djeluje protuupalno, posuši nastali mjehur, a najbolji se rezultati postižu u roku od 48 sati nakon pojave prvih simptoma – peckanja i boli.
Uoči važnog sastanka ili nekog važnog tuluma – kamo će herpes nego na usnu! Gotovo da nema nikoga koga najprije žarenje pa potom i bolni plik na usni nije iznenadio baš onda kad mu je najmanje trebao. Zašto? Odgovoriti na to pitanje teško mogu decidirano i liječnici.
Postoje dva tipa herpes virusa – dosadni i naporni herpes na usnicama izaziva HSV tip 1, dok tip 2 izaziva opasan i jako zarazan genitalni herpes. Iako se za cjepivima protiv HSV-a naveliko traga, velikog uspjeha zasad nema.
- Herpes na usni virusna je zaraza. Prema najnovijim podacima, čak 80 do 90 posto ljudi nositelji su HSV tip 1. Vrlo često njime se zarazimo već u djetinjstvu. No, ne reagiraju svi jednako. Nekog će mučiti cijeli život, nekoga nikada – kaže dermatologinja dr. Maja Ceković iz poliklinike Dermangio.
Doživotno u organizmu
Dečija galama zaštićena zakonom
Postavio Knutt u Bez kategorije na 24 februar, 2010
U Berlinu je od sredine februara stupio na snagu novi zakon o zaštiti životne sredine, po kome se dečja galama više ne meri istim aršinima kao industrijska buka, već ima „privilegovan status“.
Prema rečima gradske poslanice zadužene za zdravstvenu zaštitu Katrin Lompšer, od sada je dečja galama „apsolutno dozvoljena sa pravne i socijalne strane“, preneo je nemački televizijski kanal ZDF. Lampšer je takođe ukazala da je Berlin prva članica nemačke federacije koja je zakonski uredila „privilegovani“ status dečje galame.
Ralog za usvajanje izmena u berlinskom zakonu su bili sve učestaliji slučajevi sudskih sporova, koje su pokretali građani iznervirani dečijom vriskom i galamom. Tako je u novemblru 2008. godine odlukom suda zatvoreno obdanište „Mlečni zub“, na koje se, zbog buke, žalio tužitelj koji je živeo u neposrednoj blizini.
Inicijativu da se dečja galama zakonski reguliše pokrenuli su u maju prošle godine berlinski članovi socijal-demokratske partije, uz obrazloženje da je „buka koju stvaraju deca u igri socijalno adekvatan izraz njihovog života“ i da se „ona mora trpeti u cilju podrške prava dece na razvoj“, preneo je ruski internet portal Lenta.ru.
Daj griz
Postavio Knutt u Bez kategorije na 23 februar, 2010
Širom sveta ima oko 200.000 različitih vrsta jabuka – samo u Nemačkoj ima oko 500. U jednom velikom voćnjaku u pokrajini Rajnland Pfalcu gaje se stare i ugrožene sorte jabuka.
Pric Albert Pruski i Ingrid Mari zajedno u jednoj korpi. Pored njih tu je i doktor Oldenburg i Jakob Lebel. Svi zajedno, jer jabukama je svejedno. One ne poznaju plemstvo. U korpi sve su jednake. Niko ne može sa sigurnošću da kaže koliko vrsta jabuka ima na svetu. Ove pomenute samo su jedan mali deo. U principu iz svakog semena iz kojeg izraste drvo, rodi se nova vrsta jabuke. Iako nisu uvek najprimamljivijeg ukusa, među njima je sigurno mnoštvo onih sa božanstvenim ukusom. No, sve sorte koje postoje na svetu nije moguće naći na pijaci:
„Ako pogledamo ponudu trgovaca videćemo da oni nude 10 do 15 vrsta jabuka. Međutim, sve one su nastale od šest sorti. Tu je genetski materijal jako ograničen“, kaže Katarina Tumbrink iz „Rajnskog voćnog vrta“.
Žalfija, Kadulja (Salvia officinalis L.)
Postavio Knutt u Bez kategorije na 22 februar, 2010
Ukoliko imate problema sa nadimanjem, kašljem, lošim varenjem ili laringitisom, pijte čaj od žalfije. Zahvaljujući mnoštvu eteričnih ulja koje sadrži, salviol, salven, tion, pinen, cineol, borneol, kamfor, tanin, gorke materije, belančevine, skrob, gumu, kalcijumov oksalat, soli fosforne kiselina, kalijumove i kalcijumove soli, žalfija (kadulja) je jedan od najvećih čuvara zdravlja.
Žalfija uspešno leči problem noćnog znojenja
- Žalfija se posebno preporučuje kod kašlja, laringitisa, lošeg varenja, nadimanja, oboljenja desni, osetljivosti usne duplje, paradontoze, posekotina i ogrebotina, kod preobilnog menstrualnog krvarenja, simptoma menopauze, valunga, upale grla i sinusa – kaže Branka Mirković, nutricionista.
Riblje ulje
Postavio Knutt u Bez kategorije na 19 februar, 2010
Čini se da blagodetima ribljeg ulja nema kraja. Ne samo da jača srce, poboljšava rad mozga i jača imunitet, već sprečava pojavu raka, bolesti oka i problema sa kostima. A nedavna studija čak sugeriše da riblje ulje može da spreči prevremeno starenje. Isto ovo kaže i naš nutricionista Branka Mirkovic.
Riblje ulje se sastoji od polinezasićenih masti – zdravih masti. Za razliku od zasićenih životinjskih masti, ne povećavaju nivo holesterola.
Polinezasićene masti podeljene su u dve grupe, pod nazivom esencijalne masne kiseline (ili EFAs) – omega-3 i omega-6. Bitne su jer sprečavaju zgrušavanje krvi, snižavaju krvni pritisak i jačaju imuni sistem. Takođe, važne su za stvaranje prostaglandina, jednog od najvažnijih hormona u telu.
Instinkt ili šta?
Postavio Knutt u Bez kategorije na 11 februar, 2010
Kada je bolestan istraživač Antarktika Lawrence Oates 1912. dobrovoljno napustio logor kako bi umro sam jer nije htio otežati nastavak istraživanja svojim kolegama, njegov je herojski čin ušao u legendu.
Međutim, ovakva nesebičnost i altruizam nisu ekskluzivna svojstva ljudi. Naime, nova istraživanja njemačkih znanstvenika pokazuju da i mravi umiru u samoći kako ne bi ugrozili zajednicu. Neposredno prije smrti, bolestan mrav će napustiti mravinjak i povući se daleko od gnijezda.
- Bolesni mravi najprije izbjegavaju kontakt s drugim ’stanovnicima’ mravinjaka, a zatim se povlače i napuštaju mravinjak kako bi uginuli daleko od srodnika – objašnjavaju Jurgen Heinze i Bartosz Walter, znanstvenici Zoološkog instituta sveučilišta u Regensburgu.
Oni su u istraživanju zarazili 70 radnika mravinjaka sporama gljivice Metarhizium anisopliae. Tri četvrtine oboljelih uginulo je već u prvih 10 dana, a najmanje 70 posto njih dobrovoljno je napustilo zajednicu satima ili čak danima prije smrti. Ostali su uginuli izvan gnijezda.






Komentari