U izveštaju zvanične istrage u Severnoj Irskoj kaže se da je jedan rimokatolički sveštenik imao ključnu ulogu u jednom od najozloglašenijih bombaških napada u zemlji tokom 70-ih godina prošlog veka.
U izveštaju se kaže da je britanska vlada znala o ulozi oca Džima Česnija u bombaškom napadu u selu Kladi 1972. godine u kojem je ubijeno devetoro ljudi, uključujući jedno malo dete i dvoje tinejdžera.
Istraga je zaključila da je vlada u Londonu znala da je otac Džim Česni rukovodio tim napadom, da je učestvovao u drugim takvim napadima i da je imao visoki rang u Irskoj republikanskoj armiji (IRA).
U izveštaju ombudsmana za policijska pitanja u Severnoj Irskoj kaže se da policija nije uhapsila oca Česnija zbog tajnog sporazuma između britanske vlade i katoličke crkve u okviru kojeg je on otišao u Republiku Irsku. Otac Džim Česni, koji je umro 1980. godine, poricao je optužbe da je bio umešan u napad.
Izvinjenja
Aktuelni kardinal u Severnoj Irskoj, Šon Brejdi, izrazio je žaljanje što krivci za napad nisu kažnjeni, ali je napomenuo da se tadašnji kardinal verovatno rukovodio željom da nasilje ne eskalira još više.
Izvinjenje je uputio i predstavnik britanske vlade u Severnoj Irskoj Oven Paterson.
„Greška je što se tom čoveku nije sudilo i ja se zbog toga duboko izvinjavam. Strašno mi je žao porodica, koje su morale ovoliko dugo da čekaju, a zadovoljenje još nisu dobile. Moramo, međutim, da imamo u vidu žestinu nasilja u Severnoj Irskoj u to vreme. Samo u tom jednom mesecu poginulo je gotovo stotinu ljudi. Zamislite šta bi se dogodilo da smo pred sud izveli jednog sveštenika, koliko bi bilo napada na druge sveštenike i kako bi to uticalo na pokušaje da se problemi reše mirnim putem“, rekao je britanski zvaničnik.
„Traljava operacija“
Dopisnici kažu da su vreme napada u selu Kladi mnogi verovali da je Severna Irska na ivici otvorenog građanskog rata između većinske protestantske zajednice, koja se zalagala za ostanak pokrajine u Britaniji, i katoličke zajednice čiji su pripadnici mahom zahtevali ujedinjene sa Republikom Irskom.
Oni dodaju da je i tim okolnostima verovatno preovladao stav da bi hapšenje katoličkog sveštenika pod optužbom da je umešan u nasilje i bombaške napade, dodatno pogoršalo bezbednosnu situaciju u pokrajini. U sukobima dve zajednice 1972. godine ubijeno je skoro pet stotina ljudi
Novinar Malahi Odoherti, autor knjige „Presudna godina Belfast 1972″ kaže da je napad IRA-e u selu Kladi bio „traljavo izveden“.
„Njihova namera nije bila da ubiju decu ili bilo koga. Trebalo je da bude telefonske dojave da je bomba postavljena, ali se previdelo da je sama IRA dan ranije digla u vazduh telefonsku centralu. Bombaši su trčali od kuće do kuće u tom kraju, u pokušaju da nadju telefon koji radi, ali bez uspeha“.
Malahi Odoherti kaže da je razumljivo to što britanska vlada u tom trenutku nije želela da uhapsi katoličkog sveštenika, iako je imala dokaze da je umešan u napad u Kladiju.
„Za policiju je verovatno hapšenje jednog katoličkog sveštenika bilo nezamislivo. Glavni instrument kojim se država tada obračunavala sa osumnjičenim teroristima bio je pritvor bez suđenja. Da se u takvom pritvoru našao katolički sveštenik, sigurno bi propala nastojanja, koja su bila u toku, da se glavna katolička stranka uključi u mirovne pregovore. S druge strane, mnogi protestantski politički lideri su u to vreme tvrdili da je glavni pokretač nasilja u pokrajini katolička crkva. Zamislite šta bi se dogodilo da je, u najosetljivijem trenutku, kada je Severna Irska klizila u sveopšti rat dve verske zajednice, jedan katolički sveštenik optužen za teroristički napad“, kaže Malahi Odoherti.
Komentari