Edvard Munk, jedan od najznačajnijih evropskih umetnika, centralna je figura jesenje izložbe „Edvard Munk i misterija“ u Muzeju „Leopold“ u Beču koja će trajati do 18. januara sledeće godine. U njegovim delima dominiraju teme ljubavi, straha i smrti koje su okružene simbolima preplavljenom atmosferom, što Munkovom opusu daje izvesnu misterioznost. Umetnikova emocionalna stanja i unutrašnji konflikti manifestuju se u drastičnim slikarskim inovacijama, što se može videti na delima „Uznemirenost“ i „Krik“. Tragedija jedne seksualne veze postaje nam vrlo jasna na slici „Vampir“, na kojoj žena sa dugačkom crvenom kosom isisava krv iz svoje muške žrtve.
Izložba u Beču predstavlja radove još nekih umetnika, od kraja 18. veka (Piranezi i Gojini „Kapričosi“) do početka 20. U svom eseju „Misteriozno“ iz 1919. godine Sigmund Frojd će proučiti umetnički i psihološki koncept koji se vezuje za misterioznost.
Misteriozno, neobjašnjivo i neshvatljivo oduvek su bile teme koje su intrigirale likovne umetnike. Čuveni serijal bakroreza „Tamnice“ Đovanija Batiste Piranezija, nastao između 1745. i 1750, impresionirao je publiku svojom misterioznom i teško prozirnom atmosferom. Poznati bakrorez Fransiska Goje „Uspavanost razuma priziva monstruma“ iz 1799. predstavljao je iskorak u novi način razmišljanja; sto godina kasnije Sigmund Frojd napisao je epohalni rad „Tumačenje snova“. Posle fantastičnih Gojinih serija iz 1800. godine, simbolisti iz Nemačke, Francuske, Belgije i Italije bili su obuzeti idejama misterioznosti. Među tim velikim umetnicima su i Edvard Munk, Džejms Ensor i Alfred Kubin, čija dela odražavaju njihove lične preuveličane strahove i druga emotivna stanja. Munk i njegovi sledbenici imali su veliku moć da skriveno učine vrlo vidljivim.
U svom ranom ekspresionističkom periodu (tokom 1911. i 1912) Egon Šile stvorio je veliki broj nemirnih, mističnih slika kao što su „Otkrovenje“, „Mrtav grad“, „Samoposmatrač“ i „Pustinjaci“ – nešto poput modernog posmrtnog plesa. Izložba nudi podroban uvid u beskrajnu bogatu maštu ovih umetnika. Te „vizije nevidljivog“ vode nas u svet snova (ili noćnih mora), duhova i u sferu mračnog. Slike pričaju priče o različitim strahovima: od smrti, gubitka i seksualnosti, a naročito o strahu od zla. „Simboli podsvesti“ mogu biti otkriveni ispod maski, na kraju stepenica, u ogledalima i na površini vode. Moć tajne, nezamislive priče fascinirale su ove umetnike na mnogo načina. Još jedna tema koju često viđamo kod Munka i njegovih sledbenika jeste „misteriozna kuća“. Nesigurnost, strah i opasnost prodiru u naizgled sigurnu i familijarnu atmosferu doma.
Osim radova Edvarda Munka, u Muzeju „Leopold“ izloženi su i važni radovi belgijskog slikara Džejmsa Ensora, Švajcarca Arnolda Beklina i Francuza Gistava Moroa.
Iz Ensorove i Kubinove reakcije na Edgara Alana Poa ili ilustracija Felisjena Ropsa za komad „Les Diaboliques“ mogu se pratiti i veze slikarstva i literature tog perioda.
Osim Munkovog muzeja iz Osla, koji je, što se odavno nije desilo, pozajmio više od 30 slika, izložbu u Beču pomogli su i Muzej Viktora Igoa iz Pariza, Umetnička kuća iz Ciriha, Nacionalni muzej iz Osla i drugi. U pratećem katalogu izložbe na 300 strana mogu naći izjave i članci raznih istoričara umetnosti, kulturnih eksperata i psihologa koji su se fokusirali na različite aspekte misterioznosti: oni su istraživali značaj misterioznog u delima Edvarda Munka i Džejmsa Ensora, kao i uticaj koji je okultizam, magnetizam i hipnotizam imao na te umetnike. Takođe su analizirali i tračak idiličnog u masi zastrašujućeg i iritantnog u delima nemačkog vajara i slikara Maksa Klingera. Konačno, psihologija percepcije pokušava da otkrije razloge zašto nam je nešto iritantno, strašno ili misteriozno.
Pogled na maštu
Izložba „Edvard Munk i misteriozno“ jedinstvena je zbog velikog broja radova (više od trideset) ovog norveškog umetnika. Ne pamti se kada Munkov muzej iz Osla nekome odjednom pozajmio ovoliko slika. Sa druge strane, dela Džejmsa Ensora, Alferda Kubina, Đovanija Batiste Piranezija i drugih ističu glavnu temu izložbe i nude širi pogled na, inače, usku ljudsku maštu. Na kraju krajeva, misteriozno ili neobjašnjivo uvek će pobuđivati radoznalost i interesovanje.
Komentari