Ugo Čaves dobio je još jedan udarac iz susedne Kolumbije, sa kojom se koška oko podrške narkogerili koju mnogi poistovećuju sa teroristima.
Eksperti Interpola utvrdili su da su dosijei pronađeni u kompjuteru poginulog glavešine kolumbijske gerile Fark autentični, da nisu falsifikovani ili izmenjeni, otkako je unutar ekvadorske teritorije kolumbijska regularna vojska izvršila napad na jedno logorište Farka. Ubivši Raula Režesa, drugog čoveka zloglasne pobunjeničke vojske koja u džunglama drži hiljade nedužnih talaca (među njima je i Ingrid Betankur), vojska je zaplenila dragocenu riznicu podataka i prepiske. Danas su i latinoamerički gerilci uhvatili korak sa tehnološkim vremenom pa je kompjuter Raula Režesa, kako tvrdi Kolumbija u bliskom savezništvu sa Vašingtonom, otkrio bezbrojne veze i podršku venecuelanskog predsednika „marksističkim odmetnicima isprepletanim sa narkomafijom”. Na stranu Bogote sada su se stavili i međunarodni faktori, eksperti Interpola koji su pozvani da „nepristrasno” utvrde činjenice o sadržaju Režesovog kompjutera. Ispostavilo se da je u njemu uskladištena prepiska komandanata Farka sa Ugom Čavesom i njegovim pomoćnicima. Navodno, Čavesovi vojni zvaničnici obećavaju da će kolumbijskoj gerili pomoći u nabavljanju sofisticiranog oružja poput raketa zemlja–vazduh, da će ih direktno snabdeti lakšim naoružanjem.
Kao iz topa, Ugo Čaves je momentalno krenuo u protivnapad iz Karakasa. Podsmehnuo se izveštaju Interpola, dok je zvaničnike međunarodne policijske organizacije nazvao „sramnim gringo-policajcima” (Gringo je u Latinskoj Americi uobičajeni naziv za Amerikance). Ni šefu Interpola venecuelanski predsednik nije ostao dužan. Generalnog sekretara ove organizacije Ronalda Nobla, koji se lično potrudio da usred kolumbijske prestonice objavi rezultate dvomesečne analize forenzičara, nazvao je „korumpiranom međunarodnom protuvom”. Došao je da aplaudira ubicama, rekao je Čaves, optužujući kolumbijskog predsednika Alvara Uribea da je rukovodio pokoljem nad mirnim logorašima unutar ekvadorske teritorije. Nobl, međutim, tvrdi kako su forenzičari Interpola profesionalno i nepristrasno obavili svoj posao. Čak ne govore ni španski, dodaje funkcioner Interpola, već im je jedini zadatak bio da utvrde da li su dokumenti iz kompjutera autentični ili naknadno prerađeni.
No svi znaju da se iza ove međususedske afere krije mnogo veća „zavera”. Nalazi Interpola mogli bi da daju krila grupi republikanskih senatora na vašingtonskom Kapitol hilu, koji odavno traže da se Venecuela svrsta u grupu zemalja koje finansiraju terorističke organizacije. Kao dopunu Režesovoj kompjuterskoj riznici, nevladin Nacionalni bezbednosni arhiv iz Vašingtona obelodanio je sadržaj poruka koje su američki diplomati na terenu slali bazi u američkoj prestonici. Iz njih se da zaključiti da su američki ambasadori znali za veze Čavesa sa kolumbijskom gerilom, ali da je saglasno sa Bogotom zaključeno da je bolje ne kačiti se sa venecuelanskim predsednikom.
Ova dilema se podgrejava u najgorem trenutku za SAD – jer Americi je da bi se kotrljala do izbora potrebna velika količina nafte, koja u hiljadama tona teče iz Venecuele bez zastoja i bez obzira na političke turbulencije između Vašingtona i Karakasa. Iako je Šon Mekormak na redovnoj konferenciji za štampu u Stejt departmentu rekao da su najnoviji nalazi „jako zabrinjavajući” sa „dubokim implikacijama na stanovništvo ovog regiona”, teško je zamisliti da će SAD u ovom trenutku preduzeti konkretnije korake protiv naftonosne Venecuele.
Zorana Šuvaković
Komentari