Pa nije Mish pao sa kruške da ne zna gde će biti keš.
I nije slučajno to što je planirao da gaji svinje i seje njive.
I da flašira vodu.
Verovatno će i vazduh da zagadi pa će da nam ga prodaje čist. U flajkama od 0.33.
Evo i malog Čedu sad sekira.
Dokle više?
Bauk inflacije, jer je komunizam poražen, kruži ove jeseni celom Evropom. Pojedine zemlje, istina, pogotovo u porodici EU država, sa tom savremenom ekonomskom pošasti nose se mnogo uspešnije od preostalog dela kontinenta. Naročito na njegovom istoku i jugoistoku, gde neke države i definitivno gube ovogodišnju bitku s cenama.
Svima je zajednički imenitelj – hrana. Uglavnom. Ima i manjih odstupanja, čisto lokalnog značaja, ali suština je svuda bezmalo ista. Mršava letina, usled suše, potpalila je fitilj poskupljenja, a na to su se „izlile” rekordne cene barela sirove nafte. Ali, gle čuda. Negde su cene eksplodirale, dostižući dvocifrene izraze, a, opet, ima država kod kojih je sve prošlo bez takvih tenzija. Njihove ekonomske vlasti znaju kako su u tome uspele. Recept nije tajna, ali ga je teško primeniti bez odgovarajuće sistemske „infrastrukture” i plaćene cene, koja nije samo u novčanom izrazu.
Godišnja inflacija u zemljama evrozone, koja obuhvata 13 članica EU, bila je u oktobru 2,6 odsto, pre svega, zbog poskupljenja goriva i hrane. Najviša je od septembra 2005. Ta činjenica, kako se u EU procenjuje, prinudiće zvaničnike u Briselu da se založe za veće kamate pod kontrolom Evropske centralne banke. Cilj za ovu godinu bio je dva procenta.
U najtežoj situaciji je, trenutno, Slovenija sa 5,1 odsto. Tolika, gotovo ekscesna, stopa nije uobičajena za tu ekonomski uređenu zemlju, ali njeni protagonisti ekonomske politike imaće dosta muke da inflaciju vrate u uobičajenu kolotečinu – ispod dva procenta.
Oktobarska inflacija u Slovačkoj, 3,3 odsto na godišnjem nivou, iznenadila je i tamošnje analitičare. Očekivali su rast cena od 2,9 procenata. Tom stopom, prema njihovim tvrdnjama, biće teško ispunjenje mastrihtskih kriterijuma za uvođenje evra. Stopa rasta potrošačkih cena kod kandidata za uvođenje evra ne sme da premaši prosek tri zemlje EU sa najnižom inflacijom za više od 1,5 procentnih poena.
Kamatne stope centralne banke Slovačke trebalo bi da ostanu do kraja ove i početkom iduće godine na sadašnjem nivou od 4,25 odsto, pri čemu bi dalji koraci morali da budu u skladu sa stopama koje određuje Evropska centralna banka.
Prosečna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj biće, po svemu sudeći, ove godine 2,8, a dogodine i svih 4,7 odsto, procenjuju u Hrvatskoj narodnoj banci. U oktobru je bila oko četiri procenta, a u decembru bi mogla biti pet odsto. Uzročnici – cene energenata i hrane.
Inflacija u Rusiji je 9,3, a krajem ove godine možda i svih 11 procenata. Da bi se smanjio pritisak na Kremlj pred predsedničke izbore, zakazane za mart iduće godine, cene šest grupa prehrambenih proizvoda – obrano mleko i kefir, suncokretovo ulje, dve vrste hleba i jaja – zamrznute su 15. oktobra do početka iduće godine na inicijativu ruskog ministarstva poljoprivrede i uz saglasnost 30 kompanija i udruženja. Ekonomisti su, međutim, kritikovali uvođenje te mere, smatrajući je intervencijom sovjetskog tipa.
Na ruskom tržištu su ove godine udvostručene cene mleka u prahu, a hleb je drastično poskupeo u skladu s jačanjem svetskih cena žitarica. Poskupljenja osnovnih namirnica, prema izveštajima agencija, poljuljala su veliku popularnost stranke Ujedinjena Rusija koju će u decembarskim parlamentarnim izborima predvoditi ruski predsednik Vladimir Putin. Nedavno je u Sankt Peterburgu oko 1.500 ljudi, većinom penzionera, protestovalo protiv rasta cena prehrambenih proizvoda, uzvikujući parole protiv Kremlja.
Srbija je, nažalost, mnogo bliža zemljama u komšiluku koje se, takođe, teško bore sa inflacijom. Oktobarska inflacija od 8,2, a do kraja godine, možda, i preko devet procenata, na to sasvim realno ukazuje. Hleb je poskupeo, drugi put ove godine, ulje je gotova stvar, struja čeka na amin vlade, benzin prati svetske berzanske udare sirovog petroleja… Već smo daleko od planiranih 6,5 odsto. Budžetom za 2008. godinu planirana je stopa od svega šest odsto.
————————————————————————–
Potrošačke cene
Najveći broj evropskih zemalja u „snimanju” inflacije koristi paket takozvanih potrošačkih cena. I kod nas je ove godine prihvaćen taj model, ali se, dok se ne sastavi cela godina, i dalje koriste cene na malo i troškovi života. Kod nas i u Crnoj Gori. Zašto je to važno? Zato što je u „korpi” potrošačkih cena jači akcent stavljen na proizvode i usluge koji se, uslovno rečeno, češće troše i koriste u domaćinstvima. Shodno tome one su realniji iskaz inflacije. Pojedini ekonomisti tvrde da bi naša inflacija ove godine sigurno bila dvocifrena da je korišćen model „potrošačkih cena”, a ne cene na malo.
Cene se prikupljaju u izabranim gradovima i prodavnicama u kojima je najveći promet robe i usluga, a potom se biraju proizvodi koji se najviše prodaju sa liste od ukupno 550, odnosno kada njihov udeo u potrošnji domaćinstva pređe 0,1 odsto. Cene se posmatraju u 15 većih gradova, od kojih je pet u Vojvodini, a mesečno se prikupi oko 30.000 podataka.
S. Kostić
Komentari