Arheolozi su počeli kopati u jami koja je otvorena 1921., a nadaju se da će naći dovoljno organskog materijala da otkriju kada je Stonehenge nastao
Britanski su arheolozi u ponedjeljak počeli iskapanje u Stonehengeu kako bi razriješili kada je i s kojom namjerom taj mitski kameni kompleks podignut. Jedni smatraju da je Stonehenge bio Lourdes brončanoga doba gdje su bolesni dolazili po izlječenje, drugi tvrde da je to bio astronomski opservatorij, a treći smatraju da je zapravo riječ o druidskom hramu.
“Ovo je nevjerojatno uzbudljiv trenutak, ali i velika privilegija što smo u mogućnosti iskapati unutar Stonehengea”, izjavio je za Daily Telegraph prof. Tim Darvill sa Sveučilišta Bournemouth koji zajedno s prof. Geoffreyjem Wainwrightom vodi iskapanje. Britanski su mediji to iskapanje nazvali povijesnim jer je prvo u Stonehengeu nakon 1964. godine.
Snimanje iskapanja
Arheolozi će, zapravo, proširiti jamu koja je prvi put iskopana 1921. godine. Iskapanje jame duge 3,5, široke 2,5, a duboke manje od jedan metar trajat će dva tjedna, ali će kasnije analize iskopanoga materijala potrajati mjesecima, ako ne i godinama. Cijelo vrijeme arheološka će ekspedicija u Stonehengeu biti praćena budnim okom kamera pa će se poslije cijeli projekt moći vidjeti na BBC-jevu programu Timewatch.
Arheolozi se, pak, nadaju da će u jami naći dovoljno organskog materijala koji će omogućiti da pouzdano odrede kada je taj mitski monument nastao. No, u središtu zagonteke Stonehengea su stupovi od tzv. plavog kamena (plavo-sive boje).
“Naše iskapanje, prvo u gotovo pola stoljeća, pruža mogućnost da zahvaljujući snazi moderne znanstvene arehologije razriješimo problem koji je zaokupljao umove putnika, proučavatelja starina i arheologa još od srednjeg vijeka. Zašto su ti plavi kamenovi tako važni i moćni da su se naši preci odlučili na veliko putovanje kako bi ih dovukli ovdje”, upitao je prof. Darvill.
Impresivni kameni kompleks Stonehenge nalazi se u Salisburškoj dolini u jugozapadnoj Engleskoj, a građen je u tri glavne faze između 3000. i 1600. godine prije Krista. Prvi dio dovršen je otprilike 2900. godine prije Krista, a sastoji se od kružnog jarka promjera 110 metara i dubine 1,5 metara.
Tijekom druge faze, za koju se pretpostavlja da je trajala od 2900. do 2500. godine prije Krista, podignuto je više drvenih debla koja su stavljena u središte jame. Tijekom intrigantne treće faze, koja je trajala od 2500. do 1600. godine prije Krista, 80 stupova od plavoga kamena, od kojih je svaki težio između jedne i tri tone, podignuto je u dva koncentrična kruga oko središta mjesta.
Iscjeliteljska moć
To je plavo kamenje stiglo s brda Preseli u jugozapadnom Walesu, oko 230 kilometara udaljenom od Stonehengea. Wainwright i Darvill smatraju da se kamene stupove vuklo po zemlji do mora, gdje su zatim bili ukrcani na brodove, da bi ih se zatim ponovno vuklo do konačnog odredišta. Dvojica arheologa smatraju da su drevni graditelji Stonehengea inzistirali baš na plavom kamenu jer se nekad vjerovalo da ima iscjeliteljsku moć, a to se vjerovanje u Walesu zadržalo sve donedavno.
Znanstvenici se nadaju da će iskapanjem otkriti temelje originalna dva koncentrična kruga građena od plavog kamena. Tridesetak stupova od pješčanih stijena podignuto je u krugu promjera 33 metra. Na njih su dodani još “nadvratnici”, tako da dva stupa s gredom na njima tvore luk, tzv. trilihton.
Carstvo mrtvih
“Kameni stupovi od pješčanih stijena bili su izvanredni na svoj način, no u suštini oni su bili samo dekoracija, zapravo kulisa za stupove od plavog kamena”, izjavio je Tim Darvill za Guardian. “Ključ su stupovi od plavog kamena. Oni su sačuvani tijekom svakog stadija strukturalnog života spomenika, oko 1500 godina”, dodao je Geoff Wainwright. Obojica su arheologa uvjerena da je Stonehenge bio “Lourdes brončanog doba” u koji su dolazili bolesni i onemoćali ljudi kako bi u plavom kamenu našli spas. Navode da su u blizini Stonehengea nađeni ostaci brojnih ljudskih tijela.
Srednjovjekovni je povjesničar Geoffrey of Monmouth tvrdio da je Stonehenge djelo čarobnjaka Merlina, dok je arhitekt Inigo Jones u 17. stoljeću došao do zaključka da je to druidski hram. U 20. stoljeću američki je astronom Gerald S. Hawkins iznio teoriju da je Stonehenge bio astronomski opseravatorij, a kontroverzni je Švicarac Erich von Danicken plijenio pozornost masa tvrdnjama da je kameni kompleks zapravo djelo izvanzemaljaca. Ugledni britanski arheolog Mike Parker Pearson smatra da je Stonhenge bio “carstvo mrtvih” u kojem su pokapali stanovnike iz obližnjeg Woodhengea.
Komentari