Otkriće vulkanskog pepela u kanalima u naseljima Maja moglo bi biti konačan odgovor na pitanje kako je taj narod opstao uprkos tome što je živio na relativno neplodnom zemljištu.
Naime, spektakularni rezultati novog istraživanja provedenog u Srednjoj Americi pokazali su da su kiše vulkanskog pepela padale čak po vrlo udaljenim gradovima Maja.
Carstvo Maja cvjetalo je od juga Meksika preko Gvatemale sve do sjevera Belize od 250. do 900. godine kada je propalo. Naučnici su nedavno u kanalima arheološkog nalazišta Tikal u Gvatemali, na kojem se svojevremeno nalazio jedan od najvećih gradova Maja, otkrili neobičan glinasti materijal smektit koji nastaje raspadanjem vulkanskog pepela. Na temelju hemijskih pretraga ove tvari tim je utvrdio da smektit u Tikal nije stigao nošen vjetrovima iz Afrike, kako se obično pretpostavljalo, već iz vulkana u Gvatemali, Salvadoru, Hondurasu i Meksiku.
Naučnici su već ranije znali da su vulkani igrali važnu ulogu u životu pripadnika naroda Maja naseljenih uz njihove obronke. Na primjer, erupcija Ilopanga u šestom vijeku potpuno je zatrpala selo Chalchuapa u Salvadoru. Međutim, do nedavno nije bilo jasno jesu li erupcije imale ikakav uticaj na naselja udaljena stotinama kilometara od vulkana. Nova studija pokazala je da su zračne struje postojano prenosile pepeo u ta područja.
Voditelj istraživanja Ken Tankersley, antropolog na Univerzitetu u Cincinnatiju rekao je da to ne treba čuditi s obzirom da vjetrovi često nose prašinu čak i preko Atlantskog okeana.
Tankersley i njegov tim vjeruju da se pepeo u Tikalu taložio kroz nekih 2000 godina između 340. prije Krista i 990. nakon Krista. Stručnjaci priznaju kako nema načina da se utvrdi tačan broj erupcija koje su se u tom razdoblju dogodile ali pretpostavljaju da su bile relativno česte.
„Da ste živjeli među Majama vjerovatno bi za života doživjeli barem jednu erupciju, a u nekim razdobljima možda i više“, rekao je Tankersley.
Payson Sheets, antropolog sa univerziteta Colorado kaže da su ovi rezultati izuzetno važni. „U literaturi se stalno ističe da je tlo u ovim područjima bilo vrlo loše i neplodno jer je nastalo raspadanjem vapnenca koji ne stvara naročito kvalitetno tlo“, rekao je stručnjak za Maje i vulkane Sheets.
Međutim, arheološki nalazi pokazuju da su gradovi poput Tikala mogli prehraniti od 400 do 600 ljudi po kvadratnom kilometru.
„To je mnogo veća gustoća od one koju bi omogućavalo siromašno tropsko tlo“, objasnio je Sheets.
Vulkanski pepeo oplemenjuje tlo jer povećava njegovu pažnju i omogućuje duže zadržavanje vode. Osim toga je i izvor minerala poput željeza i magnezija koji su pogodni za rast bilja. Prema Sheetsovim procjenama bilo bi dovoljno da vjetrovi nanesu nekoliko milimetara pepela u deset godina da oplemene tlo, prenosi Tportal.
Ipak, naučnici će još morati odgovoriti na dva pitanja: zašto pepeo nije istrijebio kukce oprašivače, te kako je djelovao na stvaranje kiselih kiša.
Izvor vijesti: http://www.24sata.info/lifestyle/nauka/61214-VIDEO-Otkrivena-velika-tajna-civilizacije-Maja.html#ixzz1Jo1v4knv
Komentari