Odobravanje kredita koje subvencioniše država privredi i građanima počelo je juče u 19 banaka i tri lizing kuće. Bankari kažu da je interesovanje veliko, međutim nisu sve banke prvog dana odobravale sve tri vrste kredita namenjenih privredi i potrošačima. Neke su primale samo zahteve za potrošačke kredite koji se odobravaju građanima, a neke samo zahteve za kredite za likvidnost i investicije privredi. S obzirom na to da je juče bio tek prvi dan kada su primani zahtevi, bankari su još uzdržani u izjavama i ograđuju se da će se narednih dana slika interesovanja privrede i građana biti preciznija.
Ipak, već sada je jasno da je privreda mnogo više zainteresovana za kredite za likvidnost nego za investicije.
– Preduzeća se već nekoliko nedelja svakodnevno interesuju za subvencionisane kredite. Najveće interesovanje je za kredite za likvidnost. Kao i do sada, krediti će kompanijama biti odobravani pre svega na osnovu njihovog boniteta i biznis plana. Očekujemo da narednih dana potpišemo i prvi ugovor – kaže Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora Erste banke.
Slična situacija je i u Banci Inteza u kojoj su juče počeli da primaju zahteve za subvencionisane potrošačke kredite za kupovinu robe domaćih proizvođača za fizička lica, kao i zahteve preduzeća za likvidnost. Prema rečima Dejana Tešića, člana Izvršnog odbora Banke Inteza, građani su najviše zainteresovani za kredite za kupovinu automobila iz programa „Zastave“, a takođe je veliko interesovanje privrede za kredite za likvidnost koje odobravamo uz kamatnu stopu od 5,5 odsto godišnje.
– Zahteve privrede za investicione kredite počećemo da primamo za nekoliko dana. Interesovanje za kredite po povlašćenim kamatnim stopama je izuzetno veliko još od početka prošle nedelje, a u ponedeljak smo već primili određeni broj zahteva – rekao je Dejan Tešić iz Banke Inteza.
I Komercijalna banka je juče počela sa prijemom zahteva za subvencionisane potrošačke kredite za građane i privredu.
– Procedura je uobičajena u odnosu na redovnu i ovi krediti se ni po čemu ne razlikuju u odnosu na dosadašnje, izuzev bitno povoljnijih kamata za krajnje korisnike. U odnosu na standardnu dokumentaciju građani dostavljaju dodatno i dokaz o domaćem poreklu robe, a preduzeća OD obrasce Poreske uprave za poslednji kvartal. Za izvozne poslove preduzeća dostavljaju i odgovarajuće izvozne ugovore. Kod izvoznih poslova obavezan je ugovor o zaključenom izvoznom poslu, odnosno biznis plan za investicione kredite, kažu u Komercijalnoj banci.
„Soželiz” je jedna od lizing kompanija koje su potpisale ugovor sa Vladom Srbije o prodaji „punta” i poljoprivredne mehanizacije.
– U ovom trenutku primamo zahteve fizičkih lica za „punto” i poljoprivrednu mehanizaciju, ali ne i za kredite privredi. U vrlo kratkom roku počećemo da primamo i te zahteve, kažu u Sosijete ženeral banci. Inače, uslovi za nabavku vozila na lizing, osim postojanja subvencije i nižih kamata, ostaju nepromenjeni.
I u Prokredit banci interesovanje preduzeća i građana za subvencionisane kredite namenjene ublažavanju efekata svetske ekonomske krize i kupovini domaćih proizvoda izuzetno je veliko.
– U svim ekspoziturama Prokredit banke od juče je počeo prijem zahteva preduzeća, preduzetnika, poljoprivrednika i građana zainteresovanih za subvencionisane pozajmice. Ono na čemu će Prokredit banka insistirati jeste, kao i ranije, odgovarajući nivo kreditne sposobnosti klijenata i opravdanost razloga za uzimanje ovih kredita – kaže Dejan Janjatović, član Izvršnog odbora Prokredit banke.
U Unikredit banci su juče počeli da primaju zahteve za kredite namenjene privredi, dok će krediti namenjeni građanima početi da se odobravaju u narednih nekoliko dana.
———————————————————–
Nesprovodivi krediti
Iako su se kandidovali za pomenuta sredstva, privrednici strahuju da neće moći da ih dobiju. Rukovodeći ljudi šest velikih preduzeća – IMT-a, IMR-a, „Prve petoletke”, pribojskog FAP-a, „14. oktobra” i „Ikarbusa” upozorili su Vladu Srbije, kako objašnjava Slobodan Petrović, direktor IMT-a, da će onako kako su zamišljene, mere biti nesprovodive za njihova preduzeća koja su dugo u restrukturisanju ili su se skoro privatizovala pa još trpe posledice ranijeg perioda.
– Reč je o firmama s lošim bilansima, a banke odobravaju kredite po sopstvenim kriterijumima. Zato mi bez pomoći države ne možemo da dobijemo ove subvencionisane kredite. Radi se o preduzećima koja su prošle godine imala promet od 38 miliona evra, a za ovu godinu potpisali smo ugovore ili imamo najavu za poslove u vrednosti od 60 miliona evra. Država je u slučaju nekih preduzeća kao što su Azotara „Pančevo” i RTB „Bor” napravila izuzetke, pa bi trebalo i nama da pomogne. Nelogično je ito što se krediti za kupovinu poljoprivredne mehanizacije odobravaju samo na period otplate od godinu dana, tako da nikakvo interesovanje zemljoradnika ne očekujem za našu robu. Jer, bolje im je zbog dužeg roka otplate da traktor kupe kod lizing kuće – objašnjava Petrović.
Jovana Rabrenović
[objavljeno: 24/02/2009]
Komentari