Vrednost svetskog tržišta luksuzne robe u 2009. opašće zbog krize za 10 odsto, na 153 milijarde evra (223 milijarde dolara), procenila je konsultantska kuća „Bejn end kompani”.
„Kupci luksuznih proizvoda troše manje, putuju manje i imaju manje poverenja”, a menja se i način na koji troše novac jer se, iako ostaju verni poznatim markama, odlučuju za „manje skupe” proizvode, kazala je saradnica te kuće Klaudija d’Arpicio.
Prema ovoj proceni, u prvom polugođu pad je iznosio između 15 i 20 odsto, dok bi situacija u drugoj polovini godine trebalo da se popravi. U prethodnoj proceni iste konsultantske kuće, na tržištu luksuza ove godine trebalo je da bude zabeležen pad između tri i sedam odsto.
Žoel Mongolfi, direktorka istraživanja u „Bejnu”, kaže da luksuz i visoke cene „više nisu sinonimi” i dodaje da potrošači traže dobre stvari i čekaju popuste. Takođe se navodi i da kupci skupe robe traže „diskretnije proizvode” jer je „razmetanje izašlo iz mode”.
I pored svega, izgleda da efekat finansijske krize neće naterati superbogate da smanje potrošnju na sitne stvari, kao što su automobili, nakit, odeća, iako se njihovoj imovini ne piše baš najbolje. Kao što je to u jednom intervjuu za „Luks magazin” sagovornica veselo objasnila: „Luksuz je deo lične kulture i stanje i način postojanja, on je u nečijoj biti, pa stoga od tih vrednosti ne može da se odustane samo zato što su neki nemarni finansijski direktori u Sjedinjenim Državama pokrenuli ovu ludu finansijsku krizu! Prošle nedelje sam kupila ’hermes’ tašnu, a nemam nameru ni da otkažem planirano božićno krstarenje.”
Na sajtu pomenutog časopisa grupa dobavljača luksuzne robe razmatra uticaje krize. „Luksuz je poseban svet, svet snova”, kaže jedan. „Finansijska kriza ne može na njega da utiče. Naprotiv, izgleda da je sektor luksuzne robe u stvari utočište za korisnike luksuzne robe jer uvek znate šta dobijate kada kupujete luksuznu robu“, smatra drugi. „Oni koji troše na ’pristupačan’ luksuz smanjili su potrošnju, što ne važi za one koji kupuju pravi luksuz”, samo su neki od komentara i zaključaka koji mogu da se nađu na ovom sajtu.
Međutim, u Australiji, kažu, potrošači su svu dodatnu kupovinu odložili za bolja vremena. Novac koji čvrsto drže u svojim džepovima troše samo za najosnovnije potrebe. Odlaske u restorane zamenili su prijatnim obrocima kod kuće uz flašu dobrog vina koje ih u prodavnici košta tri puta jeftinije. Omiljene štapove za golf, ali i nameštaj, ne menjaju niti kupuju išta novo jer, smatraju, mogu da potraju dok ne vide kako će se stvari odvijati i šta će biti.
U studiji Instituta za luksuz navodi se da će ljudi kupovati samo one stvari za koje smatraju da imaju istinsku vrednost. Kada je reč o bogatima, to će biti najmodernija i najkvalitetnija roba; za nas ostale biće to stvari koje su jeftine i nemaju tendenciju da se raspadnu odmah pošto ih kupimo. Udarac će osetiti luksuzne marke koje su napravile kompromis kada je reč o kvalitetu da bi se približile srednjoj klasi. Takav oksimoron – „pristupačan luksuz” – mogao je da se održi tokom godina procvata, ali sada izgleda da će se raspasti.
Uticaj krize na luksuz vidljiv je čak i u ruskoj prestonici, širom sveta poznatoj po svojim preterano skupim restoranima, saobraćaju zakrčenom luksuznim automobilima i sklonosti ka neumerenosti. Iako se smatra da je Moskva četvrta u svetu po kupovini luksuzne robe i opreme, ova ruska industrijska grana, čija je vrednost između 3,1 i 6,17 milijardi evra (4,5 i devet milijardi dolara), očekuje pad profita za čak jednu trećinu.
Proizvođači luksuzne robe suočavaju se sa tendencijama pada cena i promotivnim sniženjima o kojima odlučuju maloprodajne firme i skupe robne kuće, pa se takva situacija odražava na poslovne rezultate najvećih luksuznih marki.
Italijanska modna kuća „Prada” objavila je da je u 2008. zabeležila pad profita za 22 odsto. Francuska grupa iz sektora luksuza „Luj Viton Moet Enesi” (LVMH) prethodno je objavila da u prvom tromesečju ove godine gotovo da nije imala rast prodaje i da je zabeležila pad u sektoru vina i žestokih pića, satova, bižuterije, parfema i kozmetike.
Činjenica da je „Šanel” odlučio da otkaže prestižnu, ali veoma skupu svetsku modnu reviju najnoviji je znak da je sjaj industrije luksuza počeo da bledi zahvaljujući krizi. I da je odložen za bolja vremena.
Sanja Stijović
Komentari