Iako farmaceutske kompanije decenijama unazad sponzorišu putovanja lekara na kongrese, ali ih nagrađuju i na brojne druge načine, od letovanja do skupocenih poklona, ta pojava, čini se, danas je poprimila epidemijske razmere.
Poznavaoci prilika na domaćem tržištu lekova tvrde da su takve „veze“ podstaknute posle 2000. godine, usled prisustva sve većeg broja proizvođača medikamenata, a cena onih koji propisuju lekove – raste. „Tarifa“ je, kažu, direktno srazmerna efektu koji mogu da očekuju od pojedinog lekara.
Na „meti“ su, češće, upravo uticajna imena domaće medicine, profesori univerziteta, ali i lekari opšte medicine koji propisuju lekove što se izdaju na teret zdravstvenog osiguranja.
Prava je veština i da novi medikament na tržištu dospe na listu lekova, za šta postoje ogromni pritisci.
Nedavna afera u Sloveniji o tome da je farmaceutska kuća „Novartis“ podmićivala lekare u toj zemlji, ali i drugim, uključujući i Srbiju, za mnoge nije bila iznenađenje, jer, farmaceutske kuće se po pravilu utrkuju da za svoje proizvode pridobiju što više belih mantila.
- To uopšte nije nova pojava, ali je sada poprimila apsurdne razmere. Za obnavljanje licence lekara biće potrebni bodovi prikupljeni kroz kontinuiranu edukaciju, a farmaceutske kuće kroz edukaciju medicinara reklamiraju svoje proizvode. Edukaciju ne bi smeli da sprovode oni koji su zainteresovani za prodaju. Zdravstvo, zdravstveni budžet i farmaceutska industrija idealni su za korupciju, jer se tu prepliću interesi. Korupcija, izvesno, postoji, samo je pitanje političke volje da li ćemo se boriti protiv nje – kaže za Danas dugogodišnji apotekar Vukosava Stevanović iz Udruženja Farmaceutsko jezgro. Ona upozorava da ovde nije reč o „običnoj“ korupciji, već da ona poprima nivo kriminala, pošto uključuje zdravlje i život ljudi.
- Običaj je da farmaceutske kuće sponzorišu putovanja na kongrese u inostranstvu. Granice poslovno-interesnog odnosa i uložena sredstva srazmerna su učešću u profitu koji ta kuća ostvaruje. Sponzorstvo se danas smatra normalnim. Ali nikad od nekog lekara, kad govori o nekoj temi, nećemo čuti da je u sukobu interesa, jer radi za određenu farmaceutsku kuću. Isto je i sa farmaceutima – tvrdi naša sagovornica.
Tragično je, kaže, što kada se neko razboli u Srbiji, ne zna da li ga zaista leče ili rade za procenat.
„Vrbovanje“ lekara postoji ne samo kada su u pitanju lekovi, nego i pomoćna lekovita sredstva, ortopedska pomagala, čak i – vakcine.
Profesor Čedomir Čupić, predsednik Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, kaže za Danas da će ta agencija od 1. januara imati službu koja će razmatrati pritužbe vezane za različite oblike korupcije. Zavisno od prikupljenih činjenica, reagovaće javno i prosleđivati slučajeve istražnim organima, koji treba da ustanove da li u tome ima istine ili ne.
Na pitanje koliko monopolistički položaj zdravstva i zdravstvenog osiguranja doprinosi ovoj pojavi, Čupić ističe da svaki monopol u bilo čemu onemogućava razvoj, a da „uvek iza toga stoje interesi“. On smatra da bi korupcija bila dobrim delom sprečena oštrom kaznenom politikom i oduzimanjem imovine čije poreklo ne može da se dokaže, a nastala je u toku kratkog perioda kada je čovek bio na mestu gde se donose odluke.
Komentari