Prvi razred srednje stručne škole u proseku ne završi oko 6.000 đaka. Školovanje svakog učenika državu košta od 800 do 850 evra, što znači da se godišnje „baci“ oko pet miliona evra. Kada se doda broj ponavljača u drugoj, trećoj i četvrtoj godini, računica kaže da se tako svake godine izgubi oko deset miliona evra. Ipak, statistika ne bi bila tako crna kad bi svi ti đaci završili školu.
Prelaz iz osnovne u srednju školu, sudeći prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, veliki je problem za oko deset odsto đaka. Međutim, prvi razred srednje škole po dobru verovatno ne pamti veći broj učenika, budući da u tih deset odsto nisu uračunati oni koji su tek na popravnom ispitu uspeli da dobiju prelaznu ocenu.
- Činjenica da prvi razred srednje škole ne završi oko 6.000 učenika je poražavajuća.
Ukoliko imate toliki procenat ponovaca i ko zna koliko đaka koji ode na popravni ispit, to znači da nešto nije u redu s planom i programom. Još strašnije je što nadležne institucije to kao da ne zanima jer nemaju čak ni podatke o broju učenika koji idu na popravni. Takođe, ne evidentira se ni koliko njih nastavi školovanje, a koliko zauvek izlazi iz sistema obrazovanja. Svi ovi podaci svedoče o totalnoj nebrizi vlasti o najznačajnim stubu svakog društva, obrazovanju – kaže Miroslav Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola.
Po Antićevom mišljenju, svaki učenik srednje stručne škole državu košta oko 850 evra. Kad se to pomnoži s brojem đaka koji ne završi razred, ispostavlja se da oko deset miliona evra godišnje ode u nepovrat. Strašnije je to što čak 14 odsto đaka ne završi srednju školu, čime se broj nekvalifikovane radne snage povećava. Time se troškovi produbljuju jer su izdaci za socijalnu pomoć, razne kurseve i dokvalifikacije sve veći. Iako je jasno da problem postoji, zbog nepotpunih podataka se ne zna da li je u pitanju preteško gradivo, loši predavači ili nešto treće.
- Najčešće padaju zbog matematike, fizike i hemije. Programi tih predmeta nisu menjani poslednjih 20 godina. Kad bi se oni osavremenili, a kabineti opremili, prolaznost bi sigurno bila veća, a troškovi smanjeni.
Zbog takvog načina razmišljanja propale su javne škole na zapadu. Nije dobro razmišljati o obrazovanju kroz finansijsku računicu. Da se ne bi pravili gubici, programima se spušta nivo potrebnog znanja da se položi razred. Cena? 10 miliona evra! Odličan način pravljenja mase koja neće postavljati pitanja a uživa da gleda PINK i kupuje u Delta City-ju.
Komentari