BEČ – Jednom od najvažnijih slikara renesanse posvećena je izložba “Kasni Tizian i čulnost slikarstva”, otvorena do 6. siječnja u bečkom Muzeju za povijest umjetnosti. U sklopu dugotrajnog istraživačkog projekta detaljno je istraženo posljednjih 25 godina stvaralaštva Tiziana Vecellia, koji je 1576. u Veneciji umro od kuge, doživjevši visoku dob od gotovo 90 godina.
Prirodno-znanstvenim metodama, kao što su rendgenske i infracrvene snimke, proučena je tehnika otvorenog slikarstva, koja je njegovim suvremenicima bila krajnje iritantna. Poteze kistom slikar je namjerno ostavljao vidljivima, prepuštajući boji da sama preuzme zadaće kontura.
Mnogi radovi koji su se smatrali nedovršenima su čini se tako namjerno napravljeni i dosta su trpjeli od kasnijih restauriranja. Posljednjih godina života Tizianu se predbacivalo da naručiteljima zbog preniske plaće predaje neuredne slike, iako je postojala teorija prema kojoj zbog starosti slikar nije više mogao dobro baratati kistom.
U bečkom Muzeju za povijest umjetnosti, pak, smatraju da je upravo takva tehnika bila slikareva namjera. Pokraj takvih ishitrenih ocjena bečka izložba predstavlja slikara, koji svojom tehnikom nije utjecao samo na suvremenike, već i na čitave kasnije generacije umjetnika.
“Kasni Tizian” zaokružuje renesansnu trilogiju, započetu 2004. izložbom “Giorgione”, a nastavljena je prošle godine “Renesansom venecijanskog slikarstva”. Od veljače 2008. izložbu ugošćuje u venecijanska “Galleria dell’Accademia”.
Komentari