Da li je ekologija disciplina koja treba da spase planetu, ili je ovo forma koja samo treba da pomogne bogatijima da budu još bogatiji? Kako stvari stoje, mnogo je onih koji misle da je potreba za vlašću nadrasla kapacitete planete, a da je sve što se skriva pod plaštom “zelenih” ponovo mogućnost da se rasprostre neka nova laž.
O svemu tome govori Dušan Rašeta, jedan od najposvećenijih iskrenih ekologa u nas, čovek koji se ovom oblašću na vrlo ozbiljan način bavio onda kada drugi nisu znali šta reč “ekologija” znači. Rašeta je inženjer tehnologije, novinar i urednik “Radio Beograda 202”, ali i jedan od osnivača prve ekološke organizacije koja je postojala još u bivšoj SFR Jugoslaviji – Ekološkog pokreta Beograda. Kada čujemo sva njegova iskustva i analize, uviđamo da postoji i tamna strana oblasti koju svi danas zamišljamo kao “idealno zelenu”.
“Ekologija je postala globalna prevara 20. i 21. veka”.
- Bogate zemlje stalno traže način da postanu još bogatije, a siromašne su sunovraćene da budu još siromašnije – objašnjava Rašeta.- Pod plaštom ekologije, bogati nameću standarde, za koje pouzdano znaju da siromašni ne mogu da ih ispoštuju. A oni to rade namećući kasnije svoja tehnološka rešenja. Sve se to odigrava pod plaštom tobožnje dobronamernosti.
Naš sagovornik je još sumorniji kada ga pitamo kakve su mu vizije budućnosti. On tvrdi, na osnovu svog dosadašnjeg znanja i iskustva, “da će pod plaštom ekologije biti ubijeno više ljudi nego što je to do sada urađeno u prethodnim ratovima”.
-Dolazi vreme kreiranja lekova, pa tek onda “pravljenja” bolesti za njih – sa gorčinom iznosi Rašeta.- Nova oboljenja biće kratkog daha, ali velike razorne moći. Uostalom, kako je moguće da se za pojedine bolesti, koje su dosezale razmere svetskih epidemija, a sasvim su nove, pronađe lek za mesec dana!?
Očito aludirajući na bolesti zbog kojih se planetarna javnost dobrano “tresla” prethodnih godina, Rašeta otvoreno pita: “Gde je sars, ebola, gde je sada virus H1N1”?
Na neki način naš sagovornik sam odgovara na ovo pitanje.
-Sve velike imperije, tokom proteklih sto, ili dvesta godina imale su jednostavan “recept” kada im ponestane novca – objašnjava Rašeta.- Izvesnu zaradu donosi samo rat, pa bi planetarni vladari palili mašine na tenkovima i slale vojsku u velike sukobe. Danas su se vremena promenila, pa kao prethodnicu šalju ekologe.
NEMCI TROVALI NEMCE
Kao najčudiji primer ovoj tezi, Rašeta iznosi apsurd vezan za Nemačku. Nekada, dok su postojale dve države, Istočna i Zapadna Nemačka i njihovo neprijateljstvo izgledalo je nepomirljivo. U to doba bogatiji, Zapadni Nemci daju lideru Istočne Nemačke Erihu Honekeru ogroman novac kako bi upravo na teritoriji njegove države bila uskladištena ogromna količina otpada koji je ugrožavao.
-Tada je njihovo neprijateljstvo svima izgledalo nepomirljivo, a bogatstvo Zapadnjaka samo pusti san Nemcima sa istoka – objašnjava Rašeta. – Posle se dogodilo ono što je danas svima poznato: Berlinski zid je pao, barijere između Nemaca su konačno nestale, ali jedno im je ostalo zajedničko: opasan otpad koji se ponovo nalazio unutar granica države.
Kako objašnjava naš sagovornik, danas velikim i moćnim državama odgovara vika i prašina koju podižu “ekološki opredeljene” nevladine organizacije.
-Na taj način se skreće pažnja od velikih i pravih problema – objašnjava Rašeta.- Dolazimo do potpuno apsurdnih situacija, u kojima ceo svet plače za stotinom morževa koje su pobili krivolovci, a istovremeno im promiču eksperimenti koji se izvode gotovo javno i legalno, kada se na ljudima eksperimentiše sa nedovoljno ispitanim lekovima.
Rašeta skreće pažnu javnosti postavljajući nova pitanja. On se osnovano pita “koji je veliki proizvođač mobilnih telefona napravio studiju o uticaju mobilne telefonije na zdravlje ljudi, posebno na organe koji se nalaze na glavi”.
-Otkud toliko povećanje broja moždanih udara u svetu – pita se Rašeta.- Zašto, uz toliko “teških” argumenata nema odgovora na ovo pitanje? Ili, prosto, da li na planeti ima suviše ljudi koji je svojom brojnošću ugrožavaju, pa je izlišno trošiti novac na takva ispitivanja?
Kritike upućene tobožnjim ekolozima naš sagovonik “začinjava” još jednim poražavajućim podatkom.
-Apsurd 20. i 21. veka je u prebrzoj izmeni tehnologija kojima se čovečanstvo služi – pojašnjava naš sagovornik.- Objektivno ne postoji dovoljno vremena tokom kojeg bi se ustanovila štetna dejstva određenih tehničkih proizvoda na zdravlje ljudi, a već iz zamenjuju novi izumi.
Tako dolazimo u sfere potpune konfuzije koju doživljavaju potrošači. Rašeta upozorava, na primer, da “farmaceutska industija bombarduje ljude kako je delotvono uzimati njihove preparate na bazi meda, ali niko korisnicima nikada nije rekao kako je najbolje uzimati samo čist med, jer je uvek najjeftiniji, najbolji i najzdraviji!”.
Postoji jedno poražavajuće saznanje, zbog kojeg je Rašeta veoma razočaran delanjem svih onih koji sebe u današnjem svetu nazivaju “ekolozima”, kao i stručnjacima koji brinu o zdravlju ljudi.
-Ako je tačno da više ljudi danas živi od raka, nego što od njega umire, onda je jasno da je profit novi “bog”, a dolar novi “Isus” – objašnjava Rašeta. – Industrija koja se bavi lečenjem kancera omasovljena je do neverovatnih granica, a njen osnovni cilj nije izlečenje, nego zarada.
LOV U BISTROM
Sa koliko duha je Dušan Rašeta posvećen ekologiji najbolje govori činjenica da je neke trendove uveo čak i među večito nepoverljive srpske političare. Tako je 2005 godine, na Trgu Nikole Pašića organizovao “Lov u bistrom”, umesto lova u mutnom kojem su političari večito skloni. U fontanu je pustio veliki broj riba, a političari su se pojavili sa pecaroškim proborom, i onaj ko ostvari najviše ribolovačkih trofeja bio je pobednik. Tada je prvo mesto pripalo Vladanu Batiću.
Istovremeno, Rašeta je, večito duhovit i vickast, rodonačelnik Udruženja novinara sportskih ribolovaca “Besna glista”.
DRVORED DO NOVOG SADA
Samo jedan od velikih ekoloških poduhvata našeg sagovornika bila je ideja da od Beograda do Novog Sada posadi drvored koji bi simoblično spajao dva grada.
-Ideja je bila da sa jedne strane puta bude posađeno orahovo drvo, a sa druge kesten – objašnjava Rašeta.- To su medonosne biljke koje daju plod, a nisu samo ukrasne.
Međutim, iako je našao finansijere za ovaj neobičan i veoma human poduhvat, Rašetini planovi su se ipak izjalovili, jer nije mogao da bude rešen imovinski tretman drveća.
-Jedan, tada visoki političar iz Vojvodine pitao me je: Pa čiji će orasi biti?! A ja sam odgovorio:”Slavski!” Šta da mu kažem…
Pošto političari nisu mogli da se dogovore o vlasništvu nad poklonjenim drvećem, nisu prihvatili ovaj predlog….
MAŠINE ZA VEŠ
Proizvođači mašina za veš pokazuju na još jedan, radikalan način kako lobiji ubijaju prirodu, praveći se da su ekološki nastrojeni. Rašeta se pita zašto veliki proizvođači ovakvih mašina ne dozovljavaju upotrebu aparata koji koriste ultrazvuk?
-Oni i dalje finansiraju mašine koje koriste deterdžente i na taj način direktno “ubijaju” vode na planeti – objašnjava Rašeta.- Ako postoji iskrena briga za ekologiju, onda do nje postoji i put.
Piše Zoran Nikolić, treceoko.rs
Komentari