Kockičicin iBlob

Nema nikakve sumnje da će Kina postati najveća svjetska ekonomija, kaže Bruno Filipi, zamjenik CEO-a Coca-Cole u Kini. Najmnogoljudnija zemlja postat će i najbogatija, a Šangaj će biti centar svega toga…

Sinoć kasno vratio se iz Hong Konga. Danas je imao jednu važnu videokonferenciju oko 15 sati, upravo u vrijeme kad se Europa budi i dolazi na posao. Sada je već sumrak i konobarica mu donosi hladnu bocu piva u restoranu na terasi elegantne sedmerokatnice, s koje pogled puca na nebodere s druge strane rijeke. Pročelja nebodera zapravo su cijelom svojom dužinom i širinom veliki videozidovi, koji projiciraju reklamne poruke i slike. Negdje iza tih nebodera lebdi magnetno-levitacijski vlak. Otpijajući gutljaje piva, čovjek uživa u tom prizoru koji podsjeća na kultni film “Blade Runner”, u kojem su neboderi s videozidovima zaštitni znak. Ovaj grad već sada živi u znanstvenoj fantastici, ali kako će izgledati za 20-30 godina?

Sponzori Olimpijade

Kako je komunistička Kina postala izazivač na svjetskoj sceni, i to onaj koji Zapadu prijeti njegovim najubojitim oružjem – ekonomijom
- Šangaj će biti glavni grad svijeta – odgovara Bruno Filipi, ne skidajući pogled s magične panorame. – Nema nikakve sumnje da će Kina postati najveća svjetska ekonomija. Najmnogoljudnija zemlja postat će i najbogatija, a Šangaj će biti centar svega toga…

Bruno Filipi zamjenik je predsjednika Uprave Coca-Cole Beverages u Kini. Na tu, vrlo visoku funkciju, s koje ima lijep uvid u život korporativne Kine, Filipi je došao prije godinu dana, nakon što je bio šef Coca-Cole Beverages u Hrvatskoj i, kratko, član Uprave u Luri. U Kinu je stigao u najzanimljivijem trenutku. Lani je njegova kompanija proslavila 80 godina od otvaranja prvih kineskih punionica (u Tianjinu i Šangaju), a ove godine u žarištu je još većeg događaja, Olimpijskih igara koje se u kolovozu održavaju u Pekingu. Coca-Cola je najveći i najdugovječniji sponzor Olimpijade (od 1928., a zadnji ugovor koji su potpisali osigurava im sponzorstvo nad OI 2020. godine), pa i Filipi sudjeluje u nečemu što i za kompaniju i za Kinu ima nevjerojatan značaj.

Kina je zaista jedna od najnevjerojatnijih priča o uspjehu. To je priča o gotovo 30 godina ekonomskog rasta po stopi od 7 do 10 posto godišnje, što je brzina koja prkosi zakonima ekonomske gravitacije.

Kina sada u jednom danu izvozi više nego što je izvozila u cijeloj 1978., kada je Deng Xiaoping počeo s reformama.

Kad Kinezi počnu trošiti

- S tolikim rastom, lako je izračunati koje će godine Kina postati najveća ekonomija svijeta. Sada je rast BNP-a generiran investicijama. Ali već 2011. ili 2012., očekuje se, bit će generiran unutarnjom potrošnjom. A kad počne ta faza, taj će konzumerizam stvoriti Kinezima enormne rezerve. Ovdje živi četiri puta više ljudi nego u SAD-u i kad oni počnu trošiti, prihodi kineskih tvrtki toliko će rasti da će Kinezi akvizirati sve što im padne na pamet, svugdje u svijetu – objašnjava Filipi.

U daljini, nizvodno od restorana u kojem sjedimo, nalazi se luka koja je u 2006. postala najvećom u svijetu po količini pretovarene robe. Šangajska luka ima kapacitet pretovara 30 milijuna kontejnera godišnje, što je u prosjeku jedan kontejner svake sekunde. S obzirom na količinu robe s natpisom “Made in China”, čini se da su kontejneri puni samo na odlasku iz Kine. No, nije sasvim tako: dio kontejnera napunjen je i pri povratku.

Napunjen, da, ali čime? Uglavnom je riječ o starom papiru i starom metalu, koje Kinezi recikliraju u kutije u kojima će svijetu isporučiti još svojih novih proizvoda.

Ulaganje u znanje

Takav suficit u robnoj razmjeni sa svijetom omogućio je Kini da stvori enormne devizne rezerve, koje sada iznose 1760 milijardi dolara. Povećavaju se tempom od 100 milijuna dolara na sat i veće su od rezervi Japana, Tajvana, Južne Koreje i Hong Konga zajedno.

Kineska je ekonomija 2005. prestigla francusku i britansku ekonomiju te postala četvrta na svijetu, iza SAD-a, Japana i Njemačke. Ove godine Kina će prestići i Njemačku.

- Devizne rezerve nisu jedina nova vrijednost koju Kinezi stvaraju. Tu su i infrastruktura i obrazovanje. Kineska vlada silno se trudi razviti zapad zemlje, koji nije toliko razvijen kao istok. Grade se aerodromi, luke, autoceste. Ja sam često na putu, u nekim kutevima Kine susretao sam ljude koji nisu vidjeli bijelog čovjeka. Ali manje-više u svakom gradu u kojem sam bio vidio sam novu infrastrukturu. Isto je i s ulaganjima u obrazovanje. U gradu Guangzhou sagrađen je kampus za 100.000 studenata. Znanje je možda najveća vrijednost. Od sedmero regijskih menadžera koji rade za mene, svatko ima po dvije fakultetske diplome. Četvero ih ima završen još i MBA program, a ostalih troje ga upravo pohađa – opisuje Bruno Filipi.

Kako prestići Ameriku

Kina danas školuje 600.000 inženjera godišnje, a SAD samo 70.000 (Indija, primjerice, 350.000). Sve su to dijelovi mozaika zbog kojeg Kina, vrijedi to ponoviti, zaista jest jedna od najnevjerojatnijih uspješnih priča u povijesti.

Neki predviđaju da će prestići Ameriku u 20 godina. Drugi kažu u 40 godina. Samo manjina smatra da se to nikada neće dogoditi. Možda se sustizanje Amerike čini čudnim jer je kineski BDP ipak puno, puno manji od američkog (Kina 3, a SAD 14 tisuća milijardi dolara). Ako kineski rast bude 7 posto, to bi udvostučilo njihov BDP u deset godina (6000 milijardi dolara) i ponovo ga udvostručilo do 2028. (na 12.000 milijardi dolara). U knjizi “The post-American world” utjecajni američki ekonomist i kolumnist Fareed Zakaria daje tu računicu i uspoređuje je s računicom po kojoj će SAD, sa svojim rastom od 3,5 posto, 2028. doseći BNP od 28.000 milijardi godišnje, i dalje puno više od Kine.

Bez obzira na brojke, svakome u svijetu danas je jasno da je komunistička Kina novi izazivač na svjetskoj pozornici. I to izazivač koji Zapadu prijeti njegovim najubojitijim oružjem – ekonomijom.

Olimpijada kao pokazivanje

Ovogodišnje ljetne Olimpijske igre, koje se otvaraju 8. kolovoza u Pekingu, poslužit će kao veliko pokazivanje Kine svijetu.

- Kad je Olimpijada u pitanju, ništa nije dovoljno dobro i dovoljno skupo.

Glavni osjećaj koji dominira je nacionalni ponos.

Velik dio našeg sponzorstva nad Olimpijskim igrama odnosi se na olimpijsku baklju, Coca-Cola je sponzor prolaska olimpijske baklje kroz Kinu.

Osobno sam bio u nekoliko gradova na ceremoniji prolaska baklje.

Zamislite grad u kojem je sve stalo, u kojem su svi ljudi na ulicama, svi imaju olimpijske i kineske zastave i svi su apsolutno ushićeni.

Kinezi zaista osjećaju nacionalni ponos u organizaciji Igara. I zato se osjetilo veliko razočaranje kad je u Francuskoj u prosvjedima ugašena baklja. Baš razočaranje, ne bijes… – opisuje Bruno Filipi.