Alarmantan izveštaj vodećih britanskih ekonomista:
Zagrevanje planete košta kao dva svetska rata!
Krajnje je vreme da se čovečanstvo probudi i počne da utiče na smanjenje globalnog zagrevanja. U suprotnom, ekonomska cena klimatskih promena će nas koštati kao dva svetska rata, stoji u najnovijem alarmantnom izveštaju britanskih naučnika.
„Bez uvođenja drastičnih mera za smanjenje štetnih gasova, svetska ekonomija će izgubiti petinu svoje sadašnje vrednosti do 2050. godine, što iznosi čak 3.500 milijardi dolara. Međutim, ukoliko se pod hitno uvedu mere, one će nas koštati podnošljivih 200 milijardi dolara“, navodi se u izveštaju ser Nikolasa Sterna, šefa za ekonomiju u vladi premijera Tonija Blera.
„Rizik sa kojim se suočavamo je ogroman i ukoliko pod hitno nešto ne preduzmemo, kasnije će nas to skupo koštati“, kaže Stern.
Britanski ministar finansija Gordon Braun, koji je tražio Sternov izveštaj, rekao je da će Britanija biti na čelu međunarodne borbe protiv klimatskih promena i da će ustanoviti „ekonomiju koja je i za razvoj i za zelenilo“. Braun je pozvao Evropu da do 2020. smanji emitovanje ugljenika za 30 odsto, a do 2050. godine za 60 odsto.
Velika Britanija želi da se što pre postigne dogovor na međunarodnom nivou o smanjenju emisije štetnih gasova i uvede globalni sistem trgovine ugljen-dioksidom. Sadašnji sporazum, poznatiji kao sporazum iz Kjotoa ističe 2012. godine, nikada zapravo nije u potpunosti zaživeo. Glavni problem predstavlja SAD, najveći svetski zagađivač štetnim gasovima, kao i najveće zemlje u razvoju – Kina i Indija. Predsednik SAD je povukao potpis sa sporazuma u Kjotou kojim se 35 najbogatijih država na planeti obavezuje da će smanjiti emisiju štetnih gasova, pod izgovorom da će to dovesti do rasta nezaposlenosti.
Sledeće nedelje u Najrobiju počinje konferencija UN o klimatskim promenama, a Velika Britanija želi da što pre budu postignuti sporazumi o smanjenju nivoa zagađenja kako bi se izbegla katastrofa:
„Stvar je jasna, mi se krećemo prema katastrofi. Neophodni su nam izvori čiste energije“, rekao je premijer Toni Bler.
Koliko je situacija alarmantna pokazuje i podatak da je temperatura na planeti porasla u proseku za dva do tri stepena Celzijusa u odnosu na prvu polovinu 19. veka. Posledice nastavka rasta temperature na globalnom nivou najviše će osetiti siromašne zemlje. Topljenje glečera, rast nivoa mora i nestašica čiste vode pogodiće šestinu svetske populacije.
Da situacija preti da se otme kontroli potvrđuje i nedavni izveštaj Svetskog fonda za zaštitu divljine (WWF) u kojem se navodi da će Zemlja, jednostavno, ostati bez prirodnih resursa 2050.
„U ozbiljnom smo ekološkom minusu jer trošimo resurse brže nego što ih Zemlja obnavlja“, naveo je Džejms Lipe, direktor WWF.
Veliki problem predstavlja i sve veća naseljenost naše planete. Trenutno na Zemlji živi oko 6,5 miliona ljudi, što je dvostruko više nego 1960, a svake godine broj se uveća za oko 76 miliona. Zemlja bi mogla da postane utopija. O kolikom problemu se zapravo radi – zamislite da svake godine morate da organizujete smeštaj, ishranu, školovanje, zaposlenje, medicinsku negu, kulturne aktivnosti, kao i infrastrukturu (transport, odnošenje smeća, izvore energije, vode) za državu koja je veća od Velike Britanije.
A. Petrović
Štetne posledice
Do sada:
-Emisija ugljen-dioksida najveća je u poslednjih 650.000 godina
-Nivo mora u 20. veku se povećao za 20 centimetara
-Populacije mnogih životinjskih vrsta, od riba do sisara, smanjene za oko trećinu od 1970. do 2003. godine
Od sada:
-Ovim tempom, nivo svetskih mora u 21. veku porašće 88 centimetara
-Izumreće 40 odsto biljnih i životinjskih vrsta
-Nekoliko stotina miliona ljudi migriraće zbog suša
-Šestina svetske populacije ostaće bez pitke vode
Komentari