Science Express, elektronički oblik časopisa Science, namijenjen ubrzavanju pristupa značajnim znanstvenim rezultatima prenio je početkom veljače rad koji donosi procjenu ukupnih svjetskih tehnoloških kapaciteta na 295 eksabajta. To je veličina koja uključuje svu našu dosadašnju pohranu podataka na USB stikovima, CD i DVD diskovima, kreditnim karticama s čipom, svim dosad napisanim knjigama zajedno sa zapisima na babilonskim glinenim pločicama.
„Živimo u svijetu gdje gospodarstva, političke slobode i kulturni razvoj sve više ovise o našim tehnološkim mogućnostima“, rekao je glavni autor studije Martin Hilbert član sveučilišta Southern California.
„Ovo je prvi ozbiljni pokušaj da se procijene globalne mogućnosti čovječanstva u obradi informacija.“ Uzimajući u obzir kako podatke pohranjene digitalnom tako i one dobivene analognom tehnologijom, istraživači su procijenili da je čovječanstvo dosad pohranilo najmanje 295 eksabajta informacija. Računalna pohrana je tradicionalno mjerena u kilobajtima, zatim megabajtima, a danas najčešće u gigabajtima. Sljedeće veće jedinice su terabajti, petabajti, eksabajti, zetabajti i jotabajti. U predočavanju tako velikih količina informacija pomaže ako pokušamo zamisliti svaku pojedinu informaciju kao zvijezdu. One dosad pohranjene čine toliko galaksija koliko je živućih osoba na svijetu. To je 315 puta više nego li zrna pijeska u svim svjetskim pustinjama. Ali istovremeno to je još uvijek manje od jedan posto informacija pohranjenih u DNA molekuli svakog ljudskog bića. Početkom digitalnog doba uzimamo 2002. godinu u kojoj je prvi put u svijetu digitalni kapacitet pohrane nadmašio ukupni analogni kapacitet.
Od 2007. gotovo 94 posto pohranjenih podataka je u digitalnom obliku. U 2007. čovječanstvo je uspješno poslalo 1,9 zetabajta informacija putem tehnologije odašiljanja poput televizora i GPS-a. To je broj ravan onome koji bi dobili kada bi broj svjetskog stanovništva pomnožili s 174. Kod tehnologija dvosmjerne komunikacije, kao što su mobiteli, čovječanstvo je razmijenilo 65 eksabajta informacija putem telekomunikacija u 2007, što je broj koji bi dobili množenjem broja svjetskog stanovništva s brojem informacija sadržanih u šest dnevnih novina. U 2007. sva računala opće namjene u svijetu su davala 6,4 x 10 ^ 18 podataka u sekundi, što je istog reda veličine kao i broj živčanih impulsa što proteče ljudskim mozgom u istom vremenu. Ručno izvođenje istih operacija bi zahtijevalo vremenski period 2200 puta dulji od onoga što je protekao od trenutka Velikog praska do danas. U razdoblju od 1986. do 2007. svjetski računalni kapaciteti su rasli 58 posto godišnje, što je deset puta brže od porasta američkog BDP-a u istom razdoblju. Telekomunikacije su u istom razdoblju doživjele porast od 28 posto godišnje, a kapacitet za pohranu je rastao po stopi od 23 posto godišnje.
„Ove brojke su impresivne, ali usporede li se s obradom podataka u prirodi ispadaju sićušne“, rekao je Hilbert. „U usporedbi s prirodom, mi smo još uvijek nedorasli šegrti. Međutim, važno je istaknuti i jednu razliku uočenu tijekom istraživanja. Svijet prirode je fantastičan u svojoj veličini, ali pritom uglavnom konstantan. Nasuprot tome, u svijetu tehnoloških informacija kapaciteti procesiranja rastu po eksponencijalnoj stopi.“ Izvor: University of Southern California
Komentari