Drugi problem na ovom frontu jeste „strukturna nezaposlenost”: u svakom momentu je na raspolaganju oko tri miliona slobodnih radnih mesta, ali među nezaposlenima nema adekvatno kvalifikovanih da ih popune, što je aktuelan problem u svakoj trećoj američkoj kompaniji.
Istraživanje ekonomiste Karmen Rejinhart, koje citira magazin „Tajm”, pokazuje da je potrebno najmanje četiri godine da se BNP vrati na pretkrizni nivo. U maju je cela američka privreda obezbedila 54.000 novih radnih mesta, što je samo trećina od broja potrebnog da stopa nezaposlenosti počne da se smanjuje. Američka ekonomija bi morala da mesečno otvara 167.000 radnih mesta i da raste po godišnjoj stopi od robusnih pet odsto, da bi nezaposlenost vratila na nekad standardnih pet odsto – i to tek 2020.
„Naš oporavak će biti izuzetno spor”, ocenio je Edmund Felps, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2006. „Mi se nećemo vratiti na stopu nezaposlenosti iz devedesetih od 5,5 odsto – 7,5 odsto je nova sreća.”
Komentari