KUDA idu ledeni bregovi? Naizgled banalno pitanje, veoma je važno za zdravlje naše planete. “Groblje” za smrznute gigante otkinute od Antarktika je ostrvo Južna Džordžija, britanski posed u Južnom Atlantiku.
Kolosalni blokovi leda često se odvajaju od Antarktika. Struje su toliko snažne, da ih ponesu ka Atlantskom okeanu, ali ih plitke vode oko Južne Džordžije “prikuju” za zemlju i prepuste konačnoj sudbini. Dok se otapaju, bregovi ispuštaju milijarde tone sveže vode u more, čime ga nepovratno menjaju, utičući i na tamošnji lanac ishrane.
Stručnjaci su u ovom veku detaljno istražili uticaj otapanja ledenog brega A-38 od 300 gigatona uz obalu Južne Džordžije. Dr Mark Brendon sa Otvorenog univerziteta kaže da je sva ta sveža voda poremetile morske struje i dodatno ohladila vodenu masu. Profesor Judžin Marfi iz Britanskog centra za istraživanje Antarktika upozorava da bregovi sprečavaju dolazak krilova, planktonskih račića, glavne hrana mnogih ostrvskih životinja, poput pingvina, foka ili ptica.
- Kada je breg “naseo” na ostrvsku ploču, isprečio se direktno na put kojim dolaze račići. U zaista teška vremena, prehrana životinja je toliko otežana, da su plaže Južne Džordžije ispunjene njihovim mrtvim mladuncima – kazao je profesor Marfi za Bi-Bi-Si.
LEDENI bregovi obično se uzdižu do 75 metara iznad površine vode i teški su između 100.000 i 200.000 tona. Najviši breg registrovan je u severnom Atlantiku, i bio je 168 metara visok.
Hladno ostrvo Južna Džordžija bilo je predmet međusobnog (pre)otimanja između argentinske i britanske vojske u Foklandskom ratu 1982. godine. Pobedili su Britanci, pa, ako odavno ne važi da u njihovoj imperiji sunce nikad ne zalazi, onda se može reći da njena južna granica “herojski”, uz žrtve, brani ceo svet od bar nekih od efekata neprijatelja cele planete – globalnog otopljavanja.
“Grinpis” upozorava da su područja oko Južnog pola među mestima na svetu koja se najbrže zagrevaju. Nedavna istraživanja pokazala su povlačenje 87 odsto glečera na Antarktičkom poluostrvu, najsevernijem delu kontinenta kojeg smo smatrali “netaknutim”. Otapanje je počelo na (toplijem) severu, da bi se, s porastom temperature, širilo ka ledenom jugu…
Mirko RADONJIĆ
Komentari