Opasnost od raka kože drastično je povećana. Kreme sa najvećim faktorom zaštite ne pružaju dovoljnu zaštitu. Spas od opasnog zračenja treba tražiti u hladu. Rak kože je pre 30 godina u Nemačkoj bio veoma redak. Međutim, u međuvremenu godišnje oboli skoro 200 hiljada nemačkih građana.
Porast broja obolelih najbolje pokazuju podaci iz Bremena. Godine 2009. je kod 4.800 građana utvrđen rak kože, a to je 42 procenta više nego tri godine ranije.
“Očigledno sve više ljudi ignoriše propisanu zaštitu od sunca“, kaže dermatolog Jerg Herman. Pri tom je šteta koju prouzrokuje zračenje sunca u ćelijama kože, dobro poznata: UVB zračenje koje je najopasnije prodire do spoljnih slojeva kože. Oni mogu dovesti do promene u DNK strukturi pojedinih ćelija. Kao rezultat toga, ćelije više ne mogu da rade ispravno i u najgorem slučaju dolazi do raka ćelija. UV zračenje može dovesti do oštećenja kolagena u ćelijama – elastičnost kože se smanjuje.
Najčešće greške kada je u pitanju zaštita od sunca
Prva od njih je da sa zaštitnim faktorom svi smeju na sunce. I pored činjenice da onkolozi i dermatolozi već godinama opominju na opasnost od sunca veliki broj ljudi neguje ritual sunčanja. U međuvremenu su naučnici sa Državnog univerziteta Pensilvanija došli do saznanja da veliki broj ljudi poznaje opasnosti koje im prete ali su zbog dobijanja popularnog osunčanog tena spremni na rizik.
Pri tom, trećina ispitanih građana uopšte ne zna koje opasnosti im prete od prekomernog izlaganja suncu. Dakle, većina ne zna za opasnost koja im preti ili je ignorišu. Nesmotrenost je jedan od glavnih razloga zbog kojeg građani ignorišu upozorenja lekara. Takođe je utvrđeno da su neke osobe zavisne od sunčanja. Naučna grupa je u Teksasu ispitivala ljude koji leti svakodnevno leže na suncu i utvrdila da je ova vrsta zavisnosti ravna alkoholičarskoj.
Zavisnost od sunca je slična anoreksiji
U psihijatriji je poslednjih godina utvrđen pojam tanoreksija zato što zavisnost od sunca nalikuje anoreksiji. Baš kao što anoreksičari smatraju da su uvek debeli, tanoreksičari smatraju da su suviše bledi čak i kada imaju veoma tamnu kožu. Prema tome, oni više pate od poremećaja samopercepcije nego od zavisnosti. Takođe, još jedan faktor doprinosi velikom porastu obolelih od raka kože.
Informativne kampanje u poslednjih nekoliko godina dovode do toga da ljudi ne traže spas u hladu već se sve više mažu zaštitnim kremama sa visokim faktorima za zaštitu od sunca. Ovo je samo prvi korak. Stručnjaci upozoravaju da zaštitne kreme pružaju samo delimičnu zaštitu. Mazanje zaštitnim kremama može čak povećati rizik od raka kože.
Istraživači na Univerzitetu u Kaliforniji tvrde da, u Nemačkoj odobreni, UV-Filter Octylmethoxycinnamat, Benzophenon-3 i Octocrylen relativno brzo prodiru u dublje slojeve kože. Gornji slojevi gube zaštitu od sunca. Osim toga, UV filteri u dubinama tkiva proizvode visoko reaktivna kiseonična jedinjenja, koja poput zračenja mogu da oštete genetski materijal ćelija.
Stručnjaci još upozoravaju da se zbog tankog ozonskog omotača zračenje u aprilu može uporediti sa intenzitetom zračenja u avgustu. Ova upozorenja su, naravno, dovoljan razlog da potražimo zaštitu od sunca. Najbolje je da se od sunca sklonite u hlad. Pri tom se misli na hlad u kući ili ispod drveta a ne na oblake.
#1 by tia on april 20th, 2011
Zbog tankog ozonskog omotača, zračenje u aprilu može se uporediti sa intenzitetom zračenja u avgustu. Stručnjaci apeluju da je on trenutno veoma tanak, tako da do zemlje dopiru UVC zraci koji su najopasniji. Ni kreme sa najvećim faktorom zaštite ne pružaju dovoljnu zaštitu, zbog čega spas od opasnog zračenja treba tražiti u hladu.
Do zemlje dopiru i najopasniji, UVC zraci.
- Problem sa UVC zračenjem je taj što on prirodno ne dolazi do zemlje, ali kada je ozonski omotač tanak, potpuno je druga priča.
Tada UVC zračenje, koje je najopasnije, prodire do spoljnih slojeva kože i razara epiderm. Izaziva opekotine, ali može dovesti i do promene u DNK strukturi pojedinih ćelija. Tada ćelije više ne rade ispravno i u najgorem slučaju dolazi do malignih oboljenja i to najčešće do pojave spinalioma i bazalioma, tumora epitelnih ćelija kože – upozorava dr Gorana Isailović, dermatovenerolog i profesor u Visokoj zdravstvenoj školi strukovnih studija. Stručnjaci upozoravaju i da kreme pružaju samo delimičnu zaštitu.