ZNACI dobre volje za dijalogom između Irana i SAD “nafilovani su” obostranim uslovljavanjima.
U Beloj kući, novi lider SAD Barak Obama nagovestio je mogućnost “odleđivanja” bilateralnih kontakata sa Teheranom. Očekuje, kako je rekao, da će narednih meseci, biti tražena prilika da se sedne za isti sto, licem u lice, uz diplomatsku inicijativu koja će omogućiti da se politika povede u novom smeru.
Predsednik SAD je, međutim, upozorio da između njegove zemlje i Irana decenijama vlada nepoverenje i da se stvari neće promeniti preko noći. Optužio je Iran da podržava militantne grupe, nastoji da dođe do nuklearnog oružja i podstiče nestabilnost na Bliskom istoku. Zato će, dodao je, “u tim razgovorima biti postavljen niz ciljeva”. Iran mora da obustavi rad na stvaranju nuklearnog naoružanja, a “neprihvatljivo” je da se finansiraju terorističke organizacije i govori “ratobornim jezikom” Americi i Izraelu, poručio je Obama.
Pred nekoliko desetina hiljada Iranaca, na skupu povodom obeležavanja 30. godišnjice islamske revolucije u Teheranu, iranski predsednik Mahmud Ahmedinedžad pružio je svojevrsni odgovor Obami, rekavši da svet ne želi da se “ponovi crni period bivšeg predsednika (Džordža Buša)”. Nabrajajući naučna i tehnološka dostignuća Irana, posebno u nuklearnoj oblasti i nedavno lansiranje satelita u svemir, Ahmadinedžad je naglasio da “je Iran sada velika sila”.
Vašington je prekinuo diplomatske odnose sa Iranom 1980. godine, a napetost između dve zemlje ponovo je porasla zbog odbijanja Teherana da odustane od svog nuklearnog programa, za koji SAD tvrde da je u funkciji proizvodnje atomske bombe. Iranci to demantuju, tvrdeći da je njihova namera da nuklearnu energiju koriste u miroljubive svrhe. (I. S.)
Komentari