Kada pogledamo njene duge, elegantne prste, visinu koja meri oko 120 cm i glavu ne veću od bonobo majmuna, teško nam je da ne osetimo izvesnu bliskost sa malom Ardi, najstarijim ikada pronađenim kosturom pračoveka.
Mukotrpno sklapana od više od 100 izlomljenih fosilnih delova otkrivenih u Etiopiji, ovaj ženski primerak Ardipithecus ramidus vrste (ili kraće Ardi), živela je pre 4,4 miliona godina i ostala nepoznata sve do 1992. godine kada su njeni prvi ostaci otkriveni.
Posle 17 godina istraživanja, tim naučnika predvođen Timom Vajtom (Tim D. White) sa univerziteta University of California, Berkeley, objavio je sveobuhvatnu analizu analizu Ardi u oktobru 2009. godine kroz seriju članaka u naučnom časopisu Science. Među objavama tima značajno je istaći da je Ardi bila iznenađujuće različita od šimpanza uprkos tome što ona predstavlja najranijeg poznatog potomka, poslednjeg poznatog zajedničkog pretka ljudi i šimpanza. Takođe, bila je sposobna da hoda na dve noge, iako je živela u šumskim oblastima, što je pronalazak koji umanjuje značaj prostranih stepa za evoluciju čovečijeg hoda koji danas poznajemo.
Reuters / Corbis
Komentari