Nijedan svetski teleskop nije opazio asteriod koji se osmog oktobra raspao iznad ostrva Južni Sulavezi, srećom na 15 do 20 kilometara visine. Svojom razornom snagom trostruko je nadmašio prvu atomsku bombu! Kao da su grunule tri atomske bombe bačene na Hirošimu, takav se odjek začuo osmog oktobra na nebu iznad indonežanskog ostrva Južni Sulavezi.
U paramparčad se raspao asteroid, ko zna otkuda zalutao blizu Zemlje, oslobodivši energiju od oko 50 kilotona eksploziva trinitrotoluola (TNT). Srećom bez ikakvih posledica, zato što se rasprsnuo na visini od 15 do 20 kilometara.
Astronomi Piter Braun i Elizabet Silber sa Univerziteta Zapadni Ontario (Kanada) procenili su razornu snagu na temelju podzvučnih talasa koji su protutnjali polovinom zemaljske kugle, a uhvatili su uređaji što osluškuju atomske eksplozije. Sve ukazuje da je dotična „kosmička stena” imala prečnik od oko 10 metara, a takve pogode Zemlju jednom u deset godina. No, najviše zabrinjava činjenica da nijedan svetski teleskop nije opazio pridošlicu pre raspada.
Koliko nas ugrožavaju slične „svemirske lutalice”?
Kali juri ka Zemlji
„To nimalo ne iznenađuje, s obzirom na to da je popisan tek manji broj asteroida užih od 100 metara”, objašnjava Tim Spar, direktor Centra za male planete u Kembridžu (SAD). „Pa ipak, kamenje veličine 20 do 30 metara može načiniti popriličnu štetu. Ako želite da otkrijete najmanje, morate sagraditi više većih teleskopa. A poduhvat koji bi popisao sve stajao bi, verovatno, milijarde dolara.”
U romanu „2061: Odiseja tri” (1986) Artur Klark opisuje putovanje kroz „asteroidski pojas”, koje svojom zloslutnošću podseća na plovidbu „Titanikom”. Isti spisatelj je u novom delu, „Božji malj”, dočarao šta sve ljudski rod čini da zaustavi „kosmički stenu” Kali koja juri ka Zemlji. I „Žestoki udar” je utemeljen na njegovom štivu, iako je u filmu asteroid postao kometa.
Minulih desetak godina astronomskim posmatranjima opaženo je oko 90 odsto asteroida koji bi našoj planeti zapretili sveopštim razaranjem. Sledeće potrage trebalo bi da uočevećinu preostalih, znatno manjih, nalik 250 metara širokom Apofisu, koji bimogao da se obruši bilo gde između Kamčatke i Venecuele13. aprila 2036. Kolika je verovatnoća da se to dogodi? Za sada: 1:45.000.
NASA je pobrojala 127 nebeskih tela s mogućom izvesnošću udara, a do 2020. na spisku će se naći oko hiljadu.
Sedam miliona stena
Do sada je, inače,otkriveno oko 6.000 manjih nebeskih tela u blizini naše planete. Od ukupnog broja, oko 500 do 1.000 su prečnika od 150 kilometara i većeg, pa bi obrušavanje izazvaloglobalnu katastrofu.
U izveštaju pod naslovom „Pretnja asteroida: pozivna globalni odgovor”, naučnici predlažu izgradnju svetske mreže izučavanja, obaveštavanja i odbrane pod vođstvom Ujedinjenih nacija. Zbir otkrivenih i opisanih tela u budućnosti će se naglo povećati, ado 2020. dostići će milion.
„Pogled na Mesec, na kojem su zbog nedostatka atmosfere i vulkanizma bolje očuvana udubljenja od udara, jasno pokazuje da je asteroidska pretnja velika”, naglašava Rasel Švejkart, astronaut i predsednik Međunarodnog udruženja za ublažavanje pretnje asteroida (IPTAM), dodavši da istorija naše planete pruža brojne dokaze za slične udese.
Stručnjaci procenjuju da se opasan sudar može predvideti deset do 15 godina unapred, a to je dovoljno vreme za pripremu odgovarajuće odbrane. Ubitačna„kosmičkakiša” (asteroidi i komete) bitno je uticala na ranu evoluciju Zemlje. Glavni pljusakpotrajao je od 20 do 200 miliona godina, povremenoprekidan razdobljima relativnog spokoja. Meteori i komete istopili su stenje, izrovali kratere i preoblikovali površinu Meseca.
Na Zemlji je, ako se bombardovanje uistinu dogodilo, ista kataklizma uticalana razviće života.
Naučnici upozoravaju da je čovečanstvo neprestano ugroženo, jer svakih nekoliko dana između Zemlje i Meseca projuri svemirski kamen od desetak metara koji je u stanju da izazove veliko razaranje. Don Jeomans iz Laboratorije za mlazni pogon u Pasadeni podseća da u našem „kosmičkom susedstvu” jurca oko sedam miliona većih i manjih stena.
Kada će se neka ustremiti na nas, nije lako predvideti?
Stanko Stojiljković
Komentari