No, u ozbiljnom tonu niže napore koje je Estonija proteklih 20 godina uložila u napredak devastiranog školstva. Estonija, koja je desetljećima bila duboko iza željezne zavjese, 90-ih je imala mnogo lošiju startnu poziciju u odnosu na nas. No, kako su nas 2004. godine, uoči ulaska u Europsku Uniju, uvjeravali u estonskoj Vladi, imali su i dvije stateške prednosti: čvrstu i konkretnu podršku susjedne Finske, a najveći minus uspjeli su okrenuti u svoju korist. Estonci su, naime, imali toliko loš sustav da ga nisu, poput Hrvata i brojnih drugih naroda, nakon pada komunizma pokušavali popravljati, već su krenuli ispočetka, i to po uzoru na najbolji europski školski sustav – onaj finski.
- Budući da su Estonija i Finska susjede, od nje smo naučili mnogo. Sličnost jezika omogućava nam laku komunikaciju i da, definitivno smo prihvatili mnoge sugestije iz finske škole – priznaje Tire.
Dvije prijestolnice – Helsiniki i Tallinn – udaljene su samo 80 kilometara. Finci i Estonci se smatraju bratskim narodima, a obje zemlje pripadaju ugrofinskoj skupini jezika i, kako u šali znaju reći, jedino se oni međusobno mogu razumjeti. Ostatak svijeta ne može niti naslutiti o čemu pričaju.
Zahvaljujući takvoj povezanosti, Estonci su 90-ih odlučili da u većini područja neće izmišljati “toplu vodu” – jednostavno su “prepisali” finski model i preuzeli njihovo vrhunsko obrazovanje učitelja, permanentnu doedukacija, visoku autonomiju u radu, strogo individualni pristup djetetu s ciljem otkrivanja darovitosti i poticanja razvoja potencijala svakog djeteta.
Komentari