Dok većina ljudi želi poboljšati svoje pamćenje, 42-godišnja Amerikanka AJ ulaže velike napore kako bi zaboravila. Uzalud, jer AJ se sjeća svakog trivijalnog detalja svog života, počevši od ranih tinejdžerskih godina.
Dovoljno joj je reći datum i ona spremno odgovara. Primjerice, upitate li je što se dogodilo 16. kolovoza 1997. godine, s lakoćom će odgovoriti da je toga dana umro Elvis Presley. Na pitanje što se dogodilo 25. svibnja 1979. godine, jednako spremno odgovara da se toga dana u Chicagu srušio avion DC-10 kompanije American Airlines te da je tada poginulo 275 putnika. No, AJ se sjeća kojeg je dana i datuma na TV-u emitirana epizoda “Who Shot J.R.?” nekad popularne serije “Dallas”.
- Mnogi misle da je to talent, ali za mene je to teret. Svaki dan kroz glavu mi prolazi cijeli moj život, i to me izluđuje – rekla je AJ koja želi ostati anonimna pa je poznato jedino da živi u Kaliforniji. O čudesnoj memoriji te žene u posljednje su vrijeme pisali mnogi, uključujući popularno-znanstveni časopis New Scientist, a u svibnju ove godine o AJ izlazi knjiga “The Woman Who Can’t Forget” autora Jill Price i Barta Davisa.
FENOMEN
Stručnjaci su ovaj novi fenomen nazvali hipertimestički sindrom
Da AJ ima nevjerojatno pamćenje, znanstvenicima je poznato od 2000. godine. Ona se tada pismom obratila prof. Jamesu McGaughu, profesoru na sveučilištu California u Irvineu, s molbom da joj pomogne jer je stalno prisjećanje “nekontrolirano i iscrpljujuće” pa se sve češće osjećala žrtvom svoje sposobnosti.
“Kažite mi bilo koji datum između 1974. godine i danas, pa ću vam reći koji je to bio dan u tjednu, što sam toga dana radila i je li se u svijetu dogodilo nešto bitno”, napisala je McGaughu koji je na početku bio sumnjičav te je AJ pozvao na testiranje. Tijekom testova ona je točno odredila na koji je dan padao Uskrs u posljednje 24 godine, što je toga dana radila i što se dogodilo u svijetu. I ne samo to, AJ je mogla identificirati svaki dan u tjednu svoga života počevši od 1980. godine. McGaugh i njegovi suradnici pet su godina istraživali njezino pamćenje i naposljetku došli do zaključka da je riječ o posve novom fenomenu u znanosti.
Nazvali su ga hipertimestičkim sindromom, prema starogrčkoj riječi thymesis što znači sjećanje. Kada su 2006. objavili članak u časopisu Neuroscience, njihovo su istraživanje prenijeli američki mediji. McGaughu se zatim javio izvjesni Eric Williams koji je tvrdio da njegov brat Brad posjeduje pamćenje poput AJ. Brad Williams, 51-godišnji radijski voditelj iz La Crossea u državi Wisconsin, ne samo da je pristao sudjelovati u testiranjima, nego je dopustio da se njegov identitet otkrije javnosti.
Poput AJ, i on se sjećao svakog dana svog života, počevši od ranih tinejdžerskih godina, ali i događaja u svijetu. Primjerice, kada su ga znanstvenici pitali što se dogodilo 7. studenoga 1991. godine, razmišljao je samo pet sekundi. – Mislim da je to bio četvrtak kada je Magic Johnson objavio da ima HIV. Tjedan prije u Wisconsinu je bila snažna snježna oluja – rekao je Williams.
Tijekom testiranja Brad Williams je točno identificirao dane za još 20 različitih događaja, uključujući rođenje prve bebe iz epruvete 1978., tragediju u indijskom Bhopalu 1984. te pobjedu tenisačice Billy King na kolegom Bobbyjem Riggsom 1973. godine. – Oduvijek sam takav. Odrastajući, nikad nisam mislio da je to neuobičajeno – izjavio je Williams o kojemu se sada snima dokumentarni film “Unforgettable”.
- Oba slučaja su primjeri ‘ljudskih kalendara’. No, ne znamo kako oni pohranjuju te informacije tako detaljno. To želimo doznati – rekao je prof. McGaugh. Iako AJ i Williams imaju nadmoćnu memoriju, znanstvenici su uočili da bolje pamte ono što ih zanima.
MEMORIJA
Istražuje se na koji način ovi ljudski kalendari pohranjuju podatke
Williams je savršen kad je riječ o trivijalnostima iz pop-kulture, ali zna se zabuniti o sportu. AJ ima impresivnu memoriju, ali ona nije fotografska: primjerice, kada su joj nakon nekoliko sati istraživanja znanstvenici rekli da zažmiri i opiše kako su odjeveni, nije se mogla sjetiti.
- Njezino autobiografsko pamćenje je selektivno, a u nekim aspektima čak i prosječno – ustvrdio je McGaugh koji smatra da AJ ima neku vrst kompulzije.
- AJ želi red. Kao dijete, izbezumilo bi je ako je majka bilo što izmijenila u dječjoj sobi. AJ je htjela da sve bude na svom mjestu – kaže McGaugh. U međuvremenu mu se javilo još ljudi koji tvrde da imaju čudesno pamćenje poput AJ i Brada Williamsa.
- Ljudski mozak je najsloženija i najvažnija mašinerija u poznatom svemiru. Cilj mojih istraživanja nije izliječiti Alzheimerovu bolest, nego umanjiti misterij oko te čudesnog stroja – naglasio je James McGaugh.
Primjeri ljudskih kalendara
James Mc Gaugh smatra da AJ i Williams posjeduju posve drugi vid memorije od ostalih slučajeva superiornog pamćenja koji su bili proučavani u prošlosti. U tim su slučajevima se ljudi koristili mnemotehnikom, pomagalima poput rima, riječi ili slika koja su im pomagala da zapamte veliki broj informacija. Najpoznatiji je bio slučaj čovjeka S, koji je 1920. godine počeo karijeru kao novinar, ali je kasnije zarađivao kao zabavljač koji je demonstrirao svoje izvaredno pamćenje.
Komentari