Pa takvi nam trebaju…


Studije širom sveta pokazuju da zaposleni provedu oko petinu radnog vremena u ličnim „aktivnostima“ i da je omiljen metod gubljenja vremena Internet. Zaposleni deluju zaposleno, ali mnogi od njih zapravo sajberzabušavaju.
Patriša Valas, autorka knjige Internet na radnom mestu, ili kako nova tehnologija preobražava posao, kaže da su zaposleni oduvek bili vični izbegavanju suviše napornog rada. „Problem je što sada imate nešto, čini se, po prirodi neodoljivo, jer to je kapija ka celoj planeti, a evo je baš na vašem stolu i lako se može prikriti od ljudi koji prolaze“, kaže Valasova, inače profesorka na Univerzitetu Džon Hopkins u Baltimoru, SAD.
Sajberzabušanti najviše vremena provedu u slanju mejlova, a gotovo trećina njihovih poruka nema veze s poslom, navodi i Džejms Filips, profesor psihologije na Univerzitetu Monaš u Australiji. Mnogi radnici preko Interneta upravljaju svojim finansijama ili nešto kupuju. Popularni sajtovi za druženje, poput Fejsbuka ili Majspejsa, omiljena su destinacija sajberzabušanata i nije neobično videti da korisnici tih sajtova ističu u svojim statusima: „Trenutno sam na poslu“. Neke firme, koje na pristup Internetu troše milione, otpuštaju radnike zbog sajberzabušavanja. Međutim, skrivanje je postalo lakše – ljudi sada mogu na Internet i preko mobilnog telefona, na primer.

Ima i veb sajtova koji su posvećeni dogodovštinama na radnom mestu. Zaposleni, na primer, mogu da odu na sajt „overheardintheoffice.com“ (Načuo sam u kancelariji) i da tamo pročitaju smešne anegdote i tračeve s radnih mesta. Na sajtu „annoyingcoworker.com“ (Dosadni kolega) mogu da se žale na kolege i šefove i odatle da im šalju anonimne poruke preko mejla. Nedavna anketa koju je sprovela firma Salary.com (Zarada) pokazala je da šest od 10 zaposlenih u SAD priznaje da na poslu zabušava, a oko 34 odsto ispitanih navelo je Internet kao vodeću „zabušantsku“ aktivnost na radnom mestu. Kao razloge, zaposleni su isticali da to „rade“ iz dosade, zbog toga što su dugo na poslu, zato što su slabo plaćeni, ili zato što na radnom mestu nemaju izazova.
Firme širom sveta plaše se potencijalno škodljivih efekata po svoj imidž zbog onoga što smatraju neprikladnim surfovanjem po Internetu, Mnoge kompanije koriste softver za praćenje internetskih aktivnosti zaposlenih i za blokiranje pristupa izvesnim sajtovima i serverima. Oko petine ispitanih u prošlogodišnjoj anketi, koja je sprovedena u Izraelu i SAD, priznalo je da je s firminih kompjutera odlazilo na porno sajtove. Kompanija IBM svojevremeno je otpustila jednog čoveka zbog toga, a gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg otpustio je jednog zaposlenog zbog toga što je na kompjuteru igrao karte. Opet, neki stručnjaci tvrde da korišćenje Interneta u privatne svrhe na poslu ne utiče na produktivnost i da bi čak moglo da bude korisno. „Takozvano sajberzabušavanje moglo bi da bude i onlajn kupovina, ili upravljanje sopstvenim finansijama, kako vaše vreme za ručak ne bi trajalo dva sata“, smatra Patriša Valas. „U takvim slučajevima, vi zapravo pomažete zaposlenima da ne gube vreme“.
Sajberzabušavanje je ovekovečeno i na filmu. U britanskoj TV komediji Kancelarija, koja je nedavno dobila i američki rimejk, glavni junaci na poslu igraju kompjutersku ratnu simulaciju, što predstavljaju kao „vežbu u građenju timskog rada“. Beta


Glasajte protiv ovog postaGlasajte za ovaj post

Facebook comments:

  1. Nema komentara.
(neće biti objavljena)


  1. Za sada nema trekbekova.