Mile Lasić
Tendenciozno sastavljeni, de facto otrovni Wildersov film „Fitna“ (riječ na arapskom jeziku, prema Dudenu, znači i „neslaganje“ i „raspra“), prepun je zlih poruka i užasnih slika, što je priča za sebe koja traži, također, odgovor. Gledatelju slabijeg stomaka, a boljeg ukusa, zbog tih slika i poruka može se ovih 15 minuta mržnje učiniti i cijela vječnost. Kad potom pošteno i u miru razmisli, podjednako bi mu mogli biti odvratni i manijaci koji defiliraju filmom (islamistički „propovjednici mržnje“, neki od njih hvale i Hitlera, ubojice od „11.09″, atentatori iz Madrida, egzekutori smrti u Iraku i Afganistanu) i oni poput Wildersa koji stoje iza ovog filma… Wildersov film se, inače, mogao na britanskom portalu www.liveleak. com gledati po prvi put od četvrtka uvečer do petka poslijepodne pretprošlog tjedna. Već u petak uvečer je bilo obustavljeno prikazivanje filma na LIVELEAK serveru zbog masovnih prijetnji. „To je žalostan dan za slobodu mišljenja, ali sigurnost naših suradnika ima prednost“, objasnili su u poruci za javnost vlasnici portala, dodajući kako „s obzirom na vrlo ozbiljne prijetnje prema našim suradnicima i nismo imali drugog izbora…“
Seme mržnje se nije primilo?
Indonežanska vlada naredila je u subotu internet provajderima da onemoguće pristup YOUTUBE portalu zbog emitovanja Vildersovog filma. Svetske agencije prenose reči neimenovanog vladinog zvaničnika, koji tvrdi da se u pismu provajderima traži blokiranje pristupa svim sajtovima koji prenose film Fitna. U međuvremenu, Vilders je na žučnoj debati u holandskom parlamentu optužio holandsku vladu da je unapred „posejala paniku“ zbog njegovog filma, kao i da su pojedini ministri lagali kada su obelodanili da ih je Vilders obavestio o sadržaju filma i na njihovu intervenciju izbacio sekvencu sa cepanjem Kurana. Holandski zvaničnici, sa druge strane, ističu podršku većine poslanika za način na koji je vlada reagovala, čime su predupređeni neredi u zemlji sa milionskom muslimanskom zajednicom. K. R.
Početkom prošlog tjedna, u ponedjeljak uvečer je, pak, među žurnim svjetskim agencijskim vijestima bila i ona kako je sporni film „ponovno online“, a da će suradnici internet portala Liveleak.com biti bolje štićeni. Odgovorni s portala su kazali da su se na ovaj korak odlučili nakon što su se poboljšale mjere zaštite njihovih suradnika. „Mi se ne damo staviti pod pritisak i cenzurirati materijal koji je legalan i odgovara našim pravilima“, napisali su u izjavi za javnost na njihovom sajtu. Zašto se LIVELEAK.com odlučio da ponovno postavi sporni film na svoj portal i nije, zapravo, više toliko važno, njega su i bez toga na drugim internet stranicama u međuvremenu odgledali milijuni ljudi? Uostalom, kad se nešto jednom izvjesi na internet ono živi svojim životom, sviđalo se to nekomu ili ne. Ali, i poslije ovog drugog postavljanja ostaje pitanje zašto se LIVELEAK.com nije zapitao već ranije kako to da su prikazivanje ovog filma odbile sve evropske i američke televizije, kao i svi ozbiljniji internet portali? Kako to da su se od zlorabe karikature poslanika Muhameda s turbanom u obliku bombe, kojom se manipulira i na početku i na kraju filma Fitna, ogradili odmah i njen autor Kurt Westergaard i danski list Jyllandsposten, gdje je po prvi put objavljena? Uzgred, autor spornih karikatura Kurt Westergaard, koji još uvijek živi u strahu i pod policijskom zaštitom, najavio je u jednom razgovoru za danski radio da će odmah pokrenuti sudski proces protivu Wildersa, koji se potom hitno izrazio spremnim zamijeniti pomenutu karikaturu…
Wildersov petnaestominutni film nastavlja, dakle, da živi sopstveni život i da izvršava svoju zlokobnu misiju. Nema sumnje, misiju mržnje. Sjeme zla je posijano, o posljedicama će se tek čuti. Da se ovdje ne radi o „slobodi mišljenja“ nego o tendencioznom ugrožavanju i slobode mišljenja i religijskih i drugih sloboda kazali su tijekom proteklih dana ne samo nizozemski predsjednik vlade i generalni tajnik UN i predsjednik Komisije EU, nego i drugi odgovorni ljudi i u zapadnom i u islamskom svijetu. Ova njihova unisona ocijena je opravdana pa ako nijedna stravična scena u filmu nije izmišljena ili, pak, što manijakalni propovjednici u islamskom svijetu uistinu propovjedaju i više-manje tumače Kuran onako kako je i prikazano u Wildersovom filmu. Ali, to traži ozbiljnu raspravu stručnih i odgovornih ljudi, a ne neonacistički odgovor u formi zapaljive bombe, što je u suštini film Fitna.
Nesumnjivo, najpogubnije u Wildersvom filmu je baš to bezizuzetno izjednačavanje Kurana i nasilja. Koliko je, pak, ta priča kompleksna svjedoči i jedna upravo objavljena studija pod imenom „Bolni sthovi“, grupe autora iz sve tri velike monoteističke religije, predstavljena nedavno i u Bruxellesu, u kojoj su kritički interpretirana problematična mjesta i u Kuranu i u Tori i Bibliji. Njih ima, bježati od te istine ne vodi ničemu, naravno. Ali, više je od bezobrazluka pripisivati samo islamu i Kuranu ono što mu pripisuju političari i kvazi-autori poput Geerta Wildersa.
I dok je priča o karikaturama uistinu povezana s pitanjem slobode izražavanja, ovo s Wildersovim jeftinim antiislamskim filmom je posve druga stvar. Srećom, ovaj put i evropski i svjetski i islamski političari, ali i evropski, nizozemski muslimani bez zadrške i pravovremeno pozivaju na smirenost i razum. Interesantno je da je među nizozemskim muslimanima nastupilo olakšanje odmah poslije prikazivanja ovog ružnog filma. Tako je „prvi čovjek“ Marokanskog nacionalnog savjeta u ovoj zemlji kazao da je Wildersov film „manje loš“ nego što se moglo očekivati, iako je u njemu za svaku osudu poruka kako je islam nasilna religija. Udruženje nizozemskih muslimana, dakle „krovna organizacija“ nizozemskih muslimana je, pak, promptno pokrenulo tužbu pred nadležnim sudom, a u tužbi zahtijeva 50.000 eura kazne za Wildersa za svaki dan koliko bude prikazivan njegov film na internetu. U tužbi se traži i po 5.000 eura za svako verbalno omalovažavanje islama, a takvih ogavnih napada je Wilders proteklih godina učinio na desetine.
„Film više govori o Wildersu nego o Kuranu“, ocijenio je profesor Maurits Berger s nizozemskog sveučilišta Leiden.
Komentari