KAD kola krenu nizbrdo, svi prstom upiru u najslabije. Dok je zajedničkoj evropskoj moneti dobro išlo, svima je bilo po volji; danas, kada evro beleži najcrnje dane od osnivanja, najjače evropske ekonomije sumnjaju da još dugo mogu za sobom da vuku najugroženije zemlje.
Na udaru su takozvane zemlje “PIGS”, po pogrdnoj engleskoj skraćenici za Portugal, Italiju, Grčku i Španiju, gde se slovu “I” ovoga puta priključila i – Irska.
Prve četiri zemlje u razvijenijoj Evropi smatraju “mediteranskim klubom”, aludirajući na večiti odmor, plandovanje i malo rada. Ekonomski stručnjaci širom sveta se uglavnom slažu da stabilnost zajedničke evropske monete sada zavisi od uspeha navedenih zemalja da izađu iz krize.
Iako raste skepticizam da bi evro još dugo mogao da izdrži ovakve unutrašnje udare, priče o nekom “evru 2” ili razdvajanju monetarnog severa i juga, u EU ne tretiraju kao ozbiljne. Evropa pokušava s planom u drugom pravcu.
U dokumentu o ovoj svojoj novoj strategiji, koji treba da bude objavljen 3. marta, Evropska komisija ističe da bi konsolidacija evropskih ekonomija trebalo da bude primetna 2011. godine, a da će se proces vraćanja deficita na ispod dozvoljenih 3 odsto, završiti tek 2013, pa je, stoga, predložila “pet ciljeva i devet inicijativa”, s namerom razvijanja “inteligentne ekonomije”. Ciljevi su da se procenat zaposlenih građana unije starosti od 20 do 64 godine poveća s 69 odsto na najmanje 75 procenata, da se procenat investiranja u istraživanje i razvoj poveća s 1,9 na 3 procenta BDP-a, da se emisija ugljen-dioksida smanji za 20 odsto, a da se istovremeno za isto toliko uveća udeo obnovljive energije i smanji potrošnja energije, da se procenat građana uzrasta do 34 godine na visokim studijama poveća s 31 na 40 i da se sa 17 odsto na još neutvrđeni procenat smanji nivo siromaštva.
SOROŠ SKIDA KAJMAK?
VELIKI investitori se pripremaju da zarade na padu evra, što potvrđuju glasine da se nekoliko značajnih hedž fondova već pripremilo da uloži novac kako bi se okoristio od daljeg pada zajedničke evropske valute, objavio je američki dnevnik “Volstrit džornal”. Prema pisanju ovog lista, vodeći predstavnici nekoliko velikih fondova su se početkom ovog meseca sastali na privatnoj večeri na Menhetnu, gde su razmatrali kako da zarade na ovoj krizi. Među njima su, tvrdi list, bili i predstavnici hedž fonda milijardera Džordža Soroša. On se, inače, proslavio 1992. godine, kada je izazvao pad britanske funte i na toj špekulaciji zaradio približno milijardu dolara.
G. ČVOROVIĆ,
Komentari