Štetne posljedice globalnog zatopljenja već možemo primjetiti u svakodnevnom životu, a kroz nekoliko desetljeća, stotine milijuna ljudi neće imati dovoljno vode, stoji u nacrtu izviješća kojeg će predstaviti vodeći svjetski znanstvenici sljedeći mjesec na sastanku u Belgiji. U to isto vrijeme, deseci milijuna ljudi svake godine ostati će bez svojih domova zbog poplava, zbog podizanja temperature i razine mora na Zemlji. Tako pokazuje skica međunarodnog znanstvenog izviješća o globalnom zatopljenju, poslanog Associated Pressu.
Tropske bolesti poput malarije širiti će se. Do 2050. godine polarne medvjede moći ćemo vidjeti samo u zoološkom vrtu jer će njihova prirodna staništa nestati, a kućne životinje poput mrava ili žohara, napredovati će i razivijati se. Neko vrijeme nećemo imati problema s opskrbom hrane jer će se sezona uzgoja produžiti u sjevernim područjima, ali do 2080. godine, stotine milijuna ljudi mogle bi se suočiti s gladovanjem. Skica znanstvenog izviješća napisana od strane mjerodavne Međuvladine komisije za klimatske promjene koja se bavi efektima globalnog zatopljenja, pregledalo je 1000 znanstvenika iz nekoliko zemalja, te ga još trebaju pregledati vladini službenici i odobriti. Ipak, znanstvenici su izjavili kako vjeruju da se cjelokupna poruka izviješća neće mijenjati u svom orginalnom izdanju čije će se prvo izdanje pojaviti u travnju u Bruxellesu.
Znanstvenici su sigurni da mnogi sadašnji problemi, kao promjene u životinjskim prehrambenim navikama i staništima, povećanje kiselosti oceana i mora, gubitak močvarnih poručja, blijeđenje koraljnog lišća, te povećanje alergija, uključujući pelud, da su sve to posljedice globalnog zatopljenja. Diljem svijeta u mnoggim zemljama se već osjete promjene uzrokovane zatopljenjem, kao učestalost uragana i požara. No, budućnost je mnogo gora jer će posljedice utjecati na svakog čovjeka u svijetu, a oni siromašni biti će najviše pogođeni njima. Najviše pogođeni kontinenti biti će Afrika i Azija, manji otoci i polarni krajevi, dok će najmanje pogođene biti Europa, Sjeverna Amerika te Australija.
Moguće katastrofe koje nas očekuju:
- Za manje od 20 godina, ljudi u Arfici i Južnoj Americi u potpunosti će izgubiti vodu. Do 2050. većina Azije će osjetiti pomanjkanje vode, dok bi do 2080. isto mogli osjetiti 1,1 do 3,2 milijuna ljudi.
- Povećanje smrtnosti i oboljenja do 2030. godine od bolest uzrokovanih zatopljenjem kao neishranjenosti i diareje, bolesti poput malarije i tropske groznice, porasti će.
- Nestat će europski glečeri, te će mnogi dijelovi kontinenta potonuti do 2050.godine.
- Polovica biljnih vrsta nestat će do 2100. – Do 2080., između 200 i 600 milijuna ljudi biti će gladno.
- Zbog podizanja razine mora oko 100 milijuna ljudi svake godine biti će pogođeno poplavama.
- Polarni medvjedi i ostale divlje životinje izumrijet će. Jedna dobra vijest je da će u početku, rast i uzgoj zemljinih dobara rasti.
U Latinskoj Americi polja soje i riže povećati će se kroz nekoliko godina. Područja izvan tropa, posebno u sjevernom pojasu, imat će duže sezone uzgoja i zdravije šume. Mnogi znansvenici smatraju ovaj izvještaj “emocionalnim srcem” istraživanja o klimatskim promjenama. On se fokusira na to kako zatopljenje djeluje na planet Zemlju i sav život na planetu. “To je cijela priča. To je ono što će se dogoditi ljudima. Znanost je jedna stvar. Ovo je kako će utjecati na mene, na vas i na vašeg susjeda”, rekao je Andrew Weaver, klimatski znanstvenik na sveučilištu Viktorija. Svi efekti zatopljenja mogu se u teoriji spriječiti kroz generacije u svijetu koje će smanjiti emisije ugljičnog dioksida, ako se zadrži sadašnja razina stakleničkih plinova te ako se atmosfera stabilizira. Ako se to dogodi, kako stoji u izviješću, “većina značajnijih utjecaja na ljudsku dobrobit biti će izbjegnuta, ali većina štetnih utjecaja na ekosistem planeta, ipak se neće moći izbjeći.”
Komentari