Njemački Savezni ured za sigurnost i informacijske tehnologije (BSI) u Bonnu osnovao je Centar kibernetičkog obrambenog sustava, u kojem je zaposleno deset vrhunskih stručnjaka za borbu protiv hakerskih upada u državne računalne sustave.
Zadatak novooformljenog hakerskog tima je na vrijeme uočiti bilo kakav hakerski napad, odbiti ga i potom razviti protustrategiju.
Sofisticirana opasnost
- U Njemačkoj se svake dvije sekunde registrira jedan napad na internetu, a mreža njemačke vlade na udaru je četiri, pet puta dnevno – kazao je Thomas de Maizier, ministar obrane, ujedno bivši ministar unutarnjih poslova.
- Svojedobno je i sabotaža u iranskom sustavu za obogaćivanje urana izvedena pomoću virusa Stuxnet, što je cijelom svijetu pokazalo da visoko specijalizirani kompjutorski virusi mogu, jednako kao i digitalne krstareće rakete, nanijeti štetu protivniku – upozorio je Stepfan Ritter iz BSI-ja.
- To više nisu fiktivne prijetnje, već realna, izuzetno sofisticirana opasnost – upozorio je Ritter.
Hakerske napade u Njemačkoj do sada su izvodili tinejdžeri ili kriminalci, no postojanje hakerske jedinice u službi neke vlade predstavlja potpuno novi fenomen.
- Vladine hakerske jedinice daleko su bolje opremljene i mnogo moćnije od pojedinačnih, malih hakera. Za takvo što za sada još nitko nije u potpunosti spreman – objašnjava Sandro Gaycken, s Filozofskog instituta u Stuttgartu.
Koliko je u pravu ovaj je tjedna pokazao upad i hakiranje računala australske premijerke Julie Gillarde i desetak ministara njezine vlade. Njima je najmanje mjesec dana netko čitao elektroničku poštu u potrazi za povjerljivim podacima o rudarskoj industriji.
Ozbiljan hakerski upad prije tjedan dana otkrila je i Europska komisija u Bruxellesu.
Najozbiljniji napad hakiranja u Hrvatskoj dogodio se u lipnju 2008. godine, kada su tijekom četvrtfinalne utakmice europskog nogometnog prvenstva između Hrvatske i Turske turski hakeri napali stranice Ministarstva vanjskih poslova. Izmijenili su sadržaj naslovnice MVPEI-ja te na nju postavili tursku zastava i nekoliko rečenica navijačke poruke na turskome jeziku.
Od tada, međutim, nije bilo uspješnih incidenata cyber-incidenata na web-stranicama državne vlasti, a portal naše Vlade (www.vlada.hr) je siguran.
- Za zaštitu internetske stranice Vlade RH koriste se strojne i programske metode, za koje su odgovorni djelatnici Vlade, Zavoda za sigurnost informacijskih sustava te dviju vanjskih tvrtki – poručili su iz Banskih dvora, odbivši otkriti detalje upravo zbog sigurnosti.
A bilo je, priznaju, i pokušaja hakiranja, no sustavi kontinuiranog praćenja uspješno su odradili svoju zadaću.
- Procedure korištene za lansiranje Vladina portala, kao i softverska rješenja, od početka su sigurnost postavile na prvo mjesto – tvrdi Hrvoje Budin, digitalni arhitekt Vladinih web stranica u tvrtki Neomedija, koja ih je, u obliku kakav vidimo, postavila 2007. godine.
marijana šešo
Kazneno djelo
Pokušaji napada na stranice Vlade RH su svakodnevni. Najčešće to pokušavaju klinci od oko 15 godina. Nikada, međutim, nije bilo ni jednog uspješnog napada, a važno je znati da se hakiranje smatra kaznenim djelom.
Komentari