Iako je cijeli Meksiko u plamenu, najžešće kartelske borbe vode se na granici sa SAD-om. Upitana znači li to da se opasnost može preliti i preko granice, američka ministrica za domovinsku sigurnost Janet Napolitano je izjavila: “Imamo spremne planove za akcije ako se to dogodi.” Napolitano je izjavila da bi postavljanje vojske na granice bio posljednji korak.
“Bitka koju provodi meksički predsjednik od interesa je za svakog Amerikanca.” Znači li to i veće aktiviranje s ove strane granice?
Ocjenjujući meksičku trgovinu drogom kao “opasnost za nacionalnu sigurnost”, američki vrhovni tužitelj Eric Holder prošlog je tjedna objavio da je provedena jedna od najsveobuhvatnijih akcija protiv podružnica meksičkog kartela Sinaloa u SAD-u. U operaciji Xcellerator, planiranoj 23 mjeseca, uhićeno je 755 ljudi. Zaplijenjeno je i 13 tona kokaina, 8 tona marihuane i pola tone metamfetamina, 59 milijuna dolara u gotovini, 149 vozila, tri aviona, tri broda i 169 komada oružja. Procjenjuje se da meksički karteli imaju svoje ljude u 230 američkih gradova, od Anchoragea na Aljasci do New Yorka. Smatraju se opasnošću broj jedan u organiziranom kriminalu u zemlji.
Praćenje oružja odvija se teže. Za razliku od Meksika, gdje je za kupnju oružja potrebna dozvola vojske, svatko u Americi može kupiti oružje na sajmovima, bez traga o prodaji, posebno otkako je 2004. ukinuta zabrana prodaje automatskog oružja u SAD-u. Duž 3200 km duge granice, od San Diega u Kaliforniji preko Arizone i New Mexica do teksaške obale Meksičkog zaljeva, posluje više od 6600 ovlaštenih prodavača koji oružje prodaju meksičkim narkodilerima.
Preko ljudi koji imaju kriminalne dosjee i koji su ga spremni ispod odjeće ili rastavljeno u automobilu prenijeti u Meksiko. Samo jedan od njih, George Iknadosian, vlasnik prodavaonice X-Caliber Guns iz Arizone ovih je dana izveden pred sud pod optužbom da je kartelu Sinaloa prodao više od 700 komada oružja među kojima je bila i puška kalibra 0,50 koja može probiti nekoliko metara debeo blok stakla.
No, karteli su najčešće bolje naoružani od vojske, koja je dobila dodatna sredstva za naoružanje od šest milijardi dolara. Kaže da je to manje od 10 milijardi, koliko se vjeruje da na naoružanje troše karteli. Oko 55 posto njihova oružja je bojevo oružje: raketni bacači, 50-kalibarski snajperi, automatsko oružje, puške AK-47. Kao i novac za drogu, i 90 posto oružja došlo je tajnim kanalima iz SAD-a.
#1 by pablo on mart 27th, 2009
Kako sada stvari stoje, Vašington je u nezvaničnom „paktu“ sa narkoterorizmom: duž granice sa Meksikom postavljeno je više od hiljadu oružarskih robnih kuća, između 15 i 25 milijardi dolara godišnje od prodate droge odlazi u ruke kartelskih moćnika u Meksiku. Po Bušovoj inicijativi Merida, u trogodišnjem periodu, Meksiku je trebalo da se isporuči pomoć od milijardu i 400 miliona dolara, ali isporuka policijskih helikoptera kasni, a Kongres je odobrio samo 700 od predviđenih 950 miliona pomoći za prošlu godinu.
Vašington, međutim, nije u stanju da u ovom trenutku povede odlučniju ofanzivu i na ovom frontu nadomak svoje kuće. Uz nekoliko stotina dodatnih bezbednjaka koje šalje na granicu, i nekoliko desetina miliona za savremeniju rendgensku i lasersku opremu, za sada je najviše dostignuće u odnosima između dva suseda je to što su SAD priznale da je tačno ono što su im latinoamerički lideri odvajkada prigovarali.
Penzionisani general Bari Mekafri, glavni bezbednjak za drogu u vreme Bila Klintona, upozorava za to vreme da „nekoliko vodova graničara i šaka dolara neće obezbediti Ameriku od izlivanja narkoterorizma na ovu stranu”. On podseća da američka vojska mesečno troši dve i po milijarde dolara u Avganistanu i dvanaest milijardi u Iraku. „Gde je naš osećaj za prioritet”, pita se Mekafri.
Ministarstvo pravde upozorilo je pre neki mesec da su meksički narkokarteli najozbiljnija i najveća opasnost za bezbednost SAD. Uz podatak da se narkomafijaško krvoproliće već razlilo po 230 gradova u Americi, ministarstvo dodaje da 6.600 registrovanih dilera oružjem zvanično operiše u pograničnim mestima sa američke strane, čime je broj agenata koji se bave istragom puteva narkotransporta stostruko nadmašen.
#2 by pablo on mart 27th, 2009
vasa , 27/03/2009, 02:01
u Americi postoje i misljenja dijametralno suprotna od ovog iznetog u clanku. Nikakvog „prelivanja nasilja“ na americku stranu nece biti. Svi ispaljeni meci „staju“ na americkoj granici. Ilegalni uvoz americkog oruzija u Meksiko – da. Izvoz narkotika u Ameriku – da. Ubijanje amerikanaca – ne. To je lose za biznis, oni su kupci i potrosaci meksicke „robe“ i kao takvi pod zastitom meksickih narko-kartela. Barijeve tvrdnje treba posmatrati kroz cinjenicu da je on vlasnik privatne konsalting kompanije koja daje tehnicku pomoc centralnoamerickim vladama za borbu protiv lokalnih narko-kartela. Zato mu svaka „halabuka“ kao ova meksicka – odgovara! Tu ima para za njega. Meksicki narko-karteli jako dobro znaju koliko je svemocan americki federalni ATF. Ako bi poceli „rat“ sa njim na americkoj strani granice – bili bi izbrisani za nedelju dana. Druga stvar je sto je americka vlada i sama umesana u trgovinu oruzijem i narkoticima. Ne treba zaboraviti CIA-nu aferu sa novcem od kokaina koji je koristen za finansiranje Kontrasa u Nikaragvi za vreme Regana. To se i dalje radi. Pored toga, dobro organizovana i naoruzana gerila u Juznoj Americi je uvek bila odlicna alatka za americko ucenjivanje lokalnih vlada i politicara.