U odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Turske došlo je do zahladnjenja nakon što je odbor za vanjsku politiku Predstavničkog doma američkoga Kongresa usvojio rezoluciju u kojoj se stradanje Armenaca u Otomanskom Carstvu naziva genocidom.
Rezolucija je usvojena tijesnom većinom (23 glasa za i 22 protiv) unatoč apelima Obamine administracije članovima odbora da ne glasaju za taj dokument jer bi on mogao uvrijediti Tursku i narušiti američko-turske odnose.
U rezoluciji se stradanje više stotina tisuća Armenaca u Otomanskom Carstvu, u vrijeme Prvog svjetskog rata, naziva genocidom i od Obamine se administracije traži da tu činjenicu uzme u obzir pri vođenju vanjske politike.
O dokumentu, koji nema obvezujući karakter, sada bi se trebao izjasniti cijeli Predstavnički dom Kongresa. Pripadnici armenske zajednice u Americi već desetljećima se nastoje izboriti za to da se stradanje njihovih predaka, koji su se pobunili tražeći nezavisnost, službeno okarakterizira kao genocid.
Odbor za vanjsku politiku je i 2007. godine usvojio tekst u kojem se stradanje Armenaca naziva genocidom, ali pod pritiskom tadašnjega predsjednika, Georgea Busha mlađeg, ta rezolucija nije stavljena na glasanje u Predstavničkom domu.
Turska je tada povukla svog veleposlanika u Washingtonu na konzultacije i zaprijetila da bi američkom zrakoplovstvu mogla uskratiti pristup jednoj od turskih baza, koje su imale ključnu važnost za američki angažman u Iraku.
Turska odlučno niječe da je nad Armencima počinjen genocid i inzistira na tome da zaključke o događanjima iz tog vremena trebaju donijeti povjesničari, a ne političari.
Ovaj je put Turska ponovno povukla veleposlanika iz Washingtona i oglasila se priopćenjem u kojem osuđuje usvajanje rezolucije. U vladinu se priopćenju ocjenjuje da rezolucija “osuđuje turski narod za zločin koji on nije počinio”, i da bi odluka vanjskopolitičkog odbora američkoga Kongresa mogla narušiti američko-turske odnose i nanijeti štetu tek započetom procesu normalizacije odnosa između Turske i Armenije.
Armenija i Turska su, nakon višegodišnjeg neprijateljstva, u listopadu prošle godine, uz posredovanje Švicarske, postigle sporazum o otvaranju međusobne granice i uspostavljanju diplomatskih odnosa. Taj se sporazum, međutim, tek treba ratificirati u parlamentima dviju zemalja i, prema riječima dijela turskih zastupnika, rezolucija usvojena u odboru američkoga Kongresa mogla bi zakomplicirati ratifikaciju u turskom parlamentu.
Inače, u tekstu se od američkog predsjednika traži da “sustavni i planirani pokolj 1.500.000 Armenaca jasno proglasi genocidom”.
Turska danas priznaje da se pokolj dogodio i da su mnogi Armenci umrli tijekom deportacije između 1915. i 1917., ali njihov broj znatno umanjuje, tvrdeći da je riječ o 250.000 do 500.000 žrtava.
Ankara uz to ističe da je to bila represija zbog suradnje Armenaca s ruskim neprijateljem u Prvom svjetskom ratu i da su uz Armence stradali deseci tisuća Turaka.
Komentari