U zemljotresima, toplotnim talasima, poplavama, vulkanima, tajfunima, snežnim mećavama, klizištima i sušama, poginulo je najmanje četvrt miliona ljudi tokom 2010, što je čini godinom sa najviše nastradalih u prirodnim katastrofama u poslednje tri decenije.
Više ljudi je poginulo u prirodnim katastrofama ove godine širom sveta nego u terorističkim napadima poslednjih 40 godina, navodi agencija AP. Prema navodima švajcarske osiguravajuće kuće Svis Re, do 30. novembra ove godine 260.000 ljudi je poginulo u prirodnim katastrofama, prema 15.000 koliko ih je poginulo 2009. godine. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenjuje broj poginulih na 250.000, s podacima do 30. septembra.
Poslednji put kada je u prirodnim katastrofama nastradalo toliko ljudi bila je 1983. godina zbog suše i gladi u Etiopiji, prema navodima SZO, dok osiguranje Svis Re procenjuje da je prethodna godina sa najvećim brojem nastradalih u ovoj vrsti nesreća bila 1976. Poređenja radi, od terorizma je u periodu između 1968. do 2009. poginulo je manje od 115.000 ljudi, prema izveštajima američkog Stejt departmenta.
Kreg Fjugejt iz američke Agencije za upravljanje vanrednim situacijama rekao je da je ove godine izraz „događaj koji se dešava jednom u 100 godina“ izgubio smisao.
Naučnici i stručnjaci ocenjuju da su uglavnom ljudi sami krivi za to što se događa, navodeći kao razloge nekvalitetnu gradnju, prenaseljenost, promenu klime na Zemlji zbog globalnog zagrevanja, što prouzrokuje ekstremne vremenske prilike, kao što su toplotni talasi i poplave.
Ovog leta, jedan vremenski sistem izazvao je ogromne vrućine u Rusiji a nešto južnije poplave u Pakistanu u kojima je potopljeno 160.000 kvadratnih kilometara, što je oko dva puta površine Srbije. Zbog tih vremenskih uslova nastradalo je skoro 17.000 ljudi, više nego što ih je poginulo u svim avionskim nesrećama na svetu poslednjih 15 godina.
Preterana pojava ekstremnih vremenskih uslova tokom 2010. godine je klasičan znak globalnog zagrevanja, prouzrokovanog ljudskim faktorom, o kome naučnici već dugo šalju upozorenja, navodi agencija AP. Iako je najviše života odneto u zemljotresu na Haitiju, ruskom toplotnom talasu i poplavama u Pakistanu, jaki zemljotresi su ove godine pogodili i Čile, Tursku, Kinu i Indoneziju u jednoj od najaktivnijih seizmičkih godina u više decenija. Do sredine decembra bilo je 20 zemljotresa jačine 7.0 stepeni ili više, a uobičajeno je 16 takvih potresa.
Samo u poplavama ove godine poginulo je više od 6.300 ljudi u 59 zemalja do kraja septebra ove godine, prema navodima SZO. Među poplavljenim zemljama su Kina, Italija, Indija, Kolumbija i Čad.
Super tajfun Megi sa vetrovima jačine preko 200 milja na sat razorio je Filipine i delove Kine.
Posle jakih mećava koje su paralizovale atlantsku obalu SAD i rekordnih snežnih padavina u Rusiji i Kini početkom ove godine, temperatura je postala vrela. Ova godina mogla bi da bude najtoplija ikad zabeležena, ili će bar spadati u tri najtoplije godine ikad, prema Svetskoj meteorološkoj organizaciji. Los Anđeles je imao svoj najtopliji dan ikad zbeležen 27. septembra kada je bilo 45 stepeni Celzijusa. U maju u Pakistanu je bilo rekordnih 54 stepeni Celzijusa.
Na juogoistoku SAD, godina je počela sa ledenim vremenom u obično toploj državi Floridi, gde su se iguane kontuzovale od hladnoće i padale s drveća. Usledilo je najtoplije leto zabeleženo u toj oblasti, dok je pri kraju godine ponovo zavladalo neuobičajeno hladno vreme.
Severna Australija imala je najkišovitiji period od maja do oktobra ikad zabeležen, dok je na jugozapadu zemlje bio najsušniji period ikad zabeležen. Zbog suše zabeleženi su istorijski minimumi nivoa vode u delovima reke Amazon. Prema preliminarnim podacima, u 18 zemalja je ove godine premašen rekord za najtopliji dan ikad.
„Ove pojave vezane za vremenske uslove se ne bi dogodile da nije bilo globalnog zagrevanja“, rekao je Kevin Trenbert, šef za analizu klime u Nacionalnom centru za ispitivanje atmosfere u Bolderu, u američkoj državi Kolorado. Zato ljudi koji proučavaju katastrofe smatraju da je pogrešno da se 2010. godina okarakteriše kao samo još jedna loša godina.
„Zemlja uzvraća udarac zbog loših odluka ljudi“, rekao je Debarati Guha Sapir, direktor Centra za ispitivanje epidemioloških katastrofa pri SZO. Prirodne nesreće, kao što su zemljotresi i vulkani, dešavaju se „uglavnom konstantno“, a ono što se menja je prouzrokovao čovek, rekao je Andreas Šraft, potpredsednik u švajcarskom osiguranju Svis Re.
Dobar primer za ovo je zemljotres na Haitiju u kome je u januaru poginulo više od 220.000 ljudi. Port-o-Prens sada ima tri puta više ljudi, i više loše izgrađenih zgrada nego što je imao pre 25 godina. Da je zemljotres iste jačine udario 1985. umesto 2010. verovatno bi poginulo oko 80.000 ljudi. Ekonomski gubici izazvani katastrofama 2010. godine procenjeni su na 222 milijardi dolara, navodi osiguranje Svis Re.
Pored toga što je bilo brojnih prirodnih katastrofa, bilo je i čudnih prirodnih događaja ove godine.
Vulkan na Islandu paralizovao je avionski saobraćaj danima u Evropi i poremetio putovanja za više od sedam miliona ljudi. Drugi vulkani u Kongu, Gvatemali, Ekvadoru, Filipinima i Indoneziji naterali su ljude da beže.
Indonezija je u samo jednom danu u oktobru bila izložena trostrukom užasu, pogodio je zemljotres jačine 7,7 stepeni, cunami u kome je poginulo više od 500 ljudi i proradio je vulkan zbog koga je više od 390.000 ljudi bilo primorano da beži iz svojih domova.
Neuobičajeni tornado pogodio je Njujork.
Grad težak skoro kilogram pao je u julu u američkoj državi Južnoj Dakoti, što je američki rekord.
Na početku zimskih Olimpijskih igara u Vankuveru na zapadnoj severnoameričkoj obali nije bilo dovoljno snega dok je istovremeno istočna obala bila okovana snegom.
U Sjedinjenim Državama, Savezna agencija za upravljanje hitnim situacijama (FEMA), saopštila je da se ove godine u SAD dogodio rekordan broj katastrofa, 79 do 14. decembra. U prosečnoj godini ima ih 34.
Ovo je takođe bila i godina u kojoj je bilo tehnoloških katastrofa, koje je direktno izazvao čovek.
U havariji na naftnoj bušotini britanske naftne kompanija BP isteklo je 172 miliona galona nafte u Meksički zaliv.
U rudarskim nesrećama, u kojima su ljudi zarobljeni duboko pod zemljom poginule su desetine ljudi u Zapadnoj Virdžiniji, Kini i Novom Zelandu. Čileanski rudari koji su izvučeni na površinu živi i zdravi posle 69 dana pod zemljom su svetao primer koji je obradovao ceo svet.
#1 by zorica on januar 2nd, 2011
Jedan visoki australijski zvaničnik okarakterisao je poplave u Kvinslandu kao katastrofu „biblijskih razmera“. Guverner državne banke Endrju Frajzer rekao je da če ekonomske posledice opolava biti ogromne, naročito kad se uzme u obzir gubitak prihoda od rudarstva, poljoprivrede i turizma.
U međuvremenu, u severnoistočnim delovima Australije, pogođenim jednim od najtežih poplava u poslednjih pedeset godina, nivo vode i dalje raste. Najnoviji grad koji je dobio upozorenje o dolasku voda u visini od 9 metara je Rokhampton, sa 77.000 stanovnika. Procenjuje se da je pod vodom površina veća od teritorija Francuske i Nemačke uzetih zajedno.
Vlasti kažu da je poplavama pogođeno više od 200.000 ljudi te da je najmanje dvadeset gradova i mesta pod vodom ili je odsečeno od sveta.
Veruje se da bi šteta od poplava, zbog oštećenja nanetih infrastrukturi, uništenih useva i potremećaja u rudarskoj industriji mogla da se meri milijardama dolara. Velika količina vode poremetila je normalno funkcionisanje kanalizacionog sistema, pa se strahuje od mogućeg izbijanja bolesti.
#2 by Knutt on januar 4th, 2011
Jak talas hladnog vremena paralisao je život u severnoj Indiji, a 24 ljudi je umrlo od hladnoće. Talasom hladnog vremena najteže je pogođena prestonica Delhi, kao i oblasti Kašmir, Harjana, Pendžab i Utar Pradeš. U mestu Leh u Kašmiru temperatura je u nedelju pala na -26C, što je najniža vrednost zabeležena ove godine.
Delhi doživljava jednu od najhladnijih zima za više proteklih godina, a pogođen je i maglom, zbog koje su morali da budu otkazani avionski letovi. U nedelju je u indijskoj prestonici bio najhladniji dan, sa temperaturom od -7,8C, što je za tamošnje prilike izuzetno hladno. Beskućnici, kojih je dosta, okupljaju se oko vatri zapaljenihna ulici ne bili se ugrejali, a delhijska prenioćišta za siromašne su prepuna.
Posledice hladnoće osećaju se utoliko više što većina kuća i zgrada u Indiji, za razliku od onih na Zapadu, nema centralno grejanje. Najhladnije je, međutim u Kašmiru, a putevi koji ovu oblast povezuju sa ostatkom zemlje uglavnom su zavejani i neprohodni. Pema najnovijim vestima, u ovoj oblasti se smrzlo još troje ljudi, kao i jedan starac i jedan mali dečak u pokrajini Utar Pradeš.
#3 by Knutt on januar 4th, 2011
Ruski ledolomac pokušava da se probije kroz jak vetar i snežnu oluju do ruskih brodova zarobljenih ledom u Ohotskom moru, na kojima ima više od 500 mornara. Tri broda su od petka zarobljena u ledu debljine oko dva metra. Ruska novinska agencija RIA Novosti javila je da su se danas u ledu u toj oblasti zglavila još dva broda.
Ohotsko more je deo severnog Pacifika zapadno od Kamčatke. Rusko ministarstvo saobraćaja saopštilo je da posadama brodova za sada ne preti opasnost pošto imaju dovoljno hrane i vode. Ministarstvo je navelo da se očekuje da će ledolomac do njih stići u četvrtak.
RIA Novosti javlja da vetrovi u toj oblasti dostižu jačinu od 30 metara u sekundi.
#4 by mihajlo on januar 6th, 2011
Stručnjaci za klimatske promjene tvrde kako treba uzeti u obzir da 2010. nije samo “još jedna godina”. Oni navode kako Zemlja “uzvraća udarac” u dosluhu s lošim ljudskim odlukama koje stvaraju uvjete za katastrofe. Podsjećaju i da je prošle godine 18 zemalja zabilježilo najtoplije dane ikada. U svemu tome uvijek najteže stradaju najsiromašniji, kao na Haitiju.
#5 by sinisha on januar 14th, 2011
Spasilačke ekipe u Brazilu tragaju za preživelima u teško pristupačnim oblastima na jugoistoku zemlje koje su pogodjene katastrofalnim poplavama. U poplavama u Brazilu poginulo je više od 500 ljudi.
U potragu su se uključili i članovi porodica nestalih, ali se često dogadja da pronalaze leševe svojih najmilijih. Obilne padavine izazvale su klizišta u gradovima Nova Friburgo, Teresopolis i Petropolis. Hiljade ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Predsednica Brazila Dilma Rusef posetila je pogodjena područja i izjavila da se solidariše sa loklanim stanovništvom.
„Sve je potopljeno“
Spasioci prekidaju potragu za preživelima jedino kada padne mrak. U regionu Serana, severno od Rija de Ženeira, radi oko 800 spasilaca. Jedan od stanovnika Kamo Grandea izjavio je agenciji AP da ima „prijatelje koji su stradali i čija se tela još uvek nalaze u blatu“.
„Sve je potopljeno, sve je propalo. Sada samo Bog može da nam pomogne“, ispričao je ovaj Brazilac.
Izveštava se da blato koje je ostalo nakon poplava u nekim oblastima dostiže i do 3 metra. Naokolo se vide automobili prevrnuti na krovove, od onih najmanjih do velikih kamiona. Reka koja protiče kroz Kampo Grande poznata je kao mirna, ali je sada sasvim poplavila grad. Većina kuća bile su lošeg kvaliteta, napravljene uglavnom od drveta. Zato je veliki broj njih porušen. Službe hitne pomoći nalaze se svuda. Angažovana je i brazilska vojska koja je postavila poljsku bolnicu , dok su stotine ljudi našlu utočište u lokalnoj teretani.