AMERIČKI i evropski gradovi su u tolikim dugovima da se procenjuje da bi više od 100, samo u SAD, moglo iduće godine da proglasi “bankrot”.
Dužnička kriza koja je pogodila niz banaka i država sada bi mogla da uzme danak i velikim gradovima, od Detroita do Madrida, procenjuje američka analitičarka Meredit Vitni koja je prva predvidela i globalni kreditni krah. Sada, ona opisuje lokalne dugove kao glavni problem sa kojim će se suočiti američka ekonomija, i otežati ukupan ekonomski oporavak zemlje:
- Posle kolapsa stambenih kredita, ovo je najveći problem u SAD i svakako najveća pretnja ekonomiji – rekla je Vitnijeva jednoj američkoj TV stanici. Guverner Nju Džersija Kris Kristi, sumirajući problem, kaže da su Amerikanci, jednostavno, “trošili previše novca koji nisu imali”, i isto tako ga “ludački” pozajmljivali.
KRAHIRALI
OD 1937. godine 619 američkih, uglavnom manjih, lokalnih vlada je oglasilo bankrot, objavila je agencija Blumberg. Američki gradovi češće doživljavaju ovakvu sudbinu od evropskih, jer se oslanjaju na obveznice investitora. U Evropi, naprotiv, uglavnom zavise od pozajmica banaka i “infuzija” vlada.
- Sada moramo da krenemo uzbrdo, ali taj uspon nije lak – kaže Kristi.
Procene su da američki gradovi ukupno duguju dve hiljade milijardi dolara. U Evropi, pozajmice lokalnih i regionalnih vlada mogle bi da dostignu 1,3 hiljade milijardi evra.
Gradovi od Detroita do Madrida bore se sa dugovima, upadajući u poteškoće sa podmirivanjem uslužnih delatnosti. Agencije za rangiranje poput “Standard end purs” već snižavaju kreditne profile Firence, Barselone… Napulj i Budimpešta su na ivici najnižeg, a Istanbul je dostigao, berzanskim rečnikom rečeno, najniži nivo “džanka”.
Detroit, grad čija auto-industrija proživljava teške dane, pravi rezove u policijskoj službi, rasveti, održavanju puteva i gradskoj čistoći, koje pogađaju petinu stanovnika. Država Ilinois je potrošila duplo više novca nego što je sakupila i kasni pola godine sa otplatom kredita. Kalifornija povećava upisnine na državnim univerzitetima za 32 procenta, dok je Arizona prodala vladine i sudske zgrade, i sada ih iznajmljuje.
I u Evropi, gde se gradovi više oslanjaju na bankarske pozajmice i državne transfere nego na obveznice, menjaju se finansijske navike. Venecija je, tako, bila prinuđena da neke od predivnih palata na kanalima stavi na prodaju, kako bi finansirala deficite. Rečju, gradovi su prepušteni sebi, jer su i same države do guše u sopstvenim problemima.
Komentari