
GODINA za nama ostaće upamćena i po tome što su pojedina dela moderne umetnosti postigla rekordne cene na tržištu umetnina. Milionski iznosi u dolarima, ulja i pasteli vredniji čak i od uspešnih kompanija, potvrdili su zaključak jedne američke analize od pre pet godina da je isplativije ulagati u umetnička dela nego kupovati deonice. Jer, reč je o neverovatnim sumama.
Početkom godine svima je zastao dah kad je Đakometijev “Čovek koji hoda 1” prodat za 104,3 miliona dolara. Zasad drži rekord kao najskuplja skulptura jednog autora 20. veka.
Ništa manje ubedljiva nije ni slika Džeka Poloka “Broj 5” nastala 1948. godine, koja je kupljena za fantastičnih 140 milona dolara! Taj rekord je postignut još 2006. Slika Vilijama de Kuninga “Žena 3” je prodata za 137,5 miliona dolara, a slika jednog od najboljih i najpoznatijih slikara secesije, Austrijanca Gustava Klimta “Portret Adele Bloh Bauer” iz 1907. promenio je vlasnika za 135 miliona dolara.
Najpoznatiji radovi starih majstora, nastali pre 1800. nalaze se uglavnom u muzejima, retko se pojavljuju na tržištu i zbog toga se, bukvalno, može reći da nemaju cenu.
Aukcijske kuće najbolje zarađuju na slikama Pabla Pikasa i Vinsenta van Goga. Najskuplja Pikasova slika prodata na aukciji ove godine je “Akt, zeleno lišće, bista” nastala 1932. Dostigla je cenu od 106 miliona dolara i tako potukla predhodni rekord koji je držao njegov “Mladić sa lulom” (104,1 milion dolara). Po skupoći ponovo sledi Pikaso, ali sa portretom Dore Mar koji je plaćen 95 miliona dolara.
U tom sumanutom vrtlogu cena nalazi se i Van Gogov “Portret dr Gašea” kog je novi vlasnik dobio za 82,5 miliona dolara. Za “Bazen sa lokvanjima” Kloda Monea plaćen je 80,451 milion dolara. Veoma poznata Renoarova slika “Zabava u Mulen de Galet” koštala je 78 miliona dolara, Van Gogov “Portret umetnika bez brade” 71,5 miliona dolara i poslednji na ovoj listi deset najskupljih dela na svetu je Pol Sezan sa “Mrtvom prirodom”, koja je promenila vlasnika za 60,5 miliona dolara.
Oboreni rekordi su, kako ocenjuju eksperti, najbolji indikator da je ekonomska kriza počela da jenjava.
Komentari