Stručnjaci procjenjuju da će lopov slikama vrijednim 500 milijuna eura ili ucjenjivati osiguravajuće kuće, ili ih se nikada neće pronaći.
PARIZ – Prerezao je lokot, razbio prozor i ušao u muzej. Ukrao je pet slika, izvadio ih iz okvira i s plijenom nestao u osvit pariškog četvrtka. Nije bilo genijalnog plana, upotrebe futurističkih gadgeta, ni provlačenja kroz zrake laserskih detektora. Problema nije imao jer je alarm bio u kvaru, i to još od ožujka. Ništa filmski – samo obična staromodna provala. No, lopov je bio iznimno sposoban i upućen.
Tako je otprilike izgledala možda najveća krađa umjetnina u povijesti, izvedena u noći sa srijede na četvrtak kada su iz najsigurnijeg muzeja na svijetu, pariškoga Muzeja moderne umjetnosti, uz sam Eiffelov toranj, ukradene slike vrijedne gotovo 500 milijuna eura. Nestali su Picasso, Matisse, Modigliani, Braques i Leger .
Kapuljača na glavi
Novi detalji vezani uz istragu pokazuju da pljačka nije bila spektakularna u izvedbi, niti ima potpis poznatih svjetskih bandi poput balkanskih Pink Panthera koji su se specijalizirali za nakit i dijamante.
Prvo, alarm nije zaobiđen, nego pokvaren, i to od 30. ožujka. To je potvrdio i Bertrand Delanoe, pariški gradonačelnik. Popravak je bio najavljen, ali ne i obavljen. Šef osiguranja naručio je rezervne dijelove koji nisu stigli na vrijeme. Trojica stražara, koji svake noći paze na umjetnine, lopova nisu primijetili, što je gotovo nevjerojatno, a britanski Daily Mail upozorava da većina kradljivaca u muzejima ima insajdera koji im pomaže. Francuska policija ispituje i zaposlenike, ali detalje ne objavljuje. Osim što nisu primijetili lopova koji je navodno provalio oko 6.50 ujutro, sve do trenutka prije otvaranja muzeja, dva sata poslije, stražari nisu primijetili ni da je na zidu pet praznih okvira umjesto vrijednih slika. Mediji se pitaju tko je motrio ekrane nadzornih kamera koje su lopova snimile i sliku uživo poslale u kontrolnu sobu. Pretpostavlja se da je kradljivcu netko iz muzeja javio da je alarm isključen. Budući da je nekoliko kamera snimilo lopova u kapuljači, ali niti jedna njegovo lice, pretpostavlja se da je provalnik točno znao pod kojim se kutem snimaju muzejski hodnici i izložbeni prostori te kuda mora ići.
Ispitivanje uposlenika
Policija sada provjerava ima li tko od zaposlenika kriminalnu prošlost ili kriminalca u široj obitelji te je li tko od njih možda bio ucijenjen da pomogne lopovu ili naručitelju.
Osim velike novčane, slike imaju iznimnu kulturnu i povijesnu vrijednost. Riječ je o Picassovu Golubu s graškom iz 1911., Pastorali Henryja Matissea iz 1905. te slici Maslinovo drvo kraj Estaquea koju je George Braques naslikao 1906. Uz njih, lopov je odnio i Legerovu Mrtvu prirodu s lampom iz 1922. te Modiglianijevu “Ženu s lepezom” iz 1919. koja je bila izložena u drugoj prostoriji.
- Ovo je neoprostiv udar na kulturno naslijeđe Pariza. Lopov je bio gotovo nevidljiv jer se provukao pokraj čuvara neopažen – izjavio je Christope Girrard, pariški pročelnik za kulturu.
Nevidljivi naručitelji
U najvećoj svjetskoj bazi podataka za nestale umjetnine, Art loss registeru, spekuliraju da bi naručitelji posla mogli tražiti otkupninu, i to od osiguravateljskih kuća.
Krađe umjetnina četvrti su najrasprostranjeniji oblik kriminala na svijetu, a prema Interpolovim podacima, šteta od njih godišnje iznosi oko šest milijardi dolara. Upravo su djela Pabla Picassa i Henryja Matissea najčešće na udaru. Nakon pariške pljačke nedostaje ukupno 660 Picassovih i 121 Matisseovo djelo.
Muzej moderne umjetnosti otvoren je uz Seinu pokraj Eiffelova tornja 1961. i otad je, uz Louvre, jedna od najpoznatijih pariških muzejskih atrakcija. Stephane Thefo, Interpolov specijalist za umjetnine, napomenuo je da rijetko pronađu privatne kolekcionare koji su naručitelji ovakvih pljački.
- Lopovi se često preplaše vrijednosti onoga što su ukrali. U rukama imaju umjetnine zbog kojih im gore prsti. Zamislite da hodate s ukradenim Picassom po ulici – slikovit je Thefo.
Pet najvećih krađa: više od milijardu eura štete
1. Pet remek-djela iz pariškoga Muzeja moderne umjetnosti ukrao je lopov prije tri dana. Vrijednost: 500 milijuna eura.
2. U ožujku 1990. iz muzeja u Bostonu dva lažna policajca ukrala su djela Vermeera, Rembrandta i Maneta, procije-njena na 300 milijuna eura.
3. Davne 1911. zaposlenik Louvrea Vincenzo Peruggia ukrao je čuvenu da Vincijevu “Mona Lisu”. I remek-djelo i lopov pronađeni su nakon dvije godine.
4. Iz privatnog muzeja u Zürichu pljačkaši su u veljači 2008. ukrali 163 milijuna eura vrijedne slike Cezannea, Degasa, van Gogha i Moneta.
5. Dvije najpoznatije slike Edvarda Muncha, “Vrisak” i “Madona”, vrijedne 141 milijun eura, ukradene su iz muzeja u Oslu u kolovozu 2004. Nađene su nakon dvije godine.
Autor: Tomislav Novak
Komentari