Muškarci u Hrvatskoj tvrde da u seksualne odnose stupaju ranije od djevojaka, i to najčešće s vršnjakinjom ili starijom ženom. Mladi u vezi vrlo rijetko koriste hormonalnu kontracepciju, a trećina ih pri posljednjem odnosu nije koristila nikakvu zaštitu.
U Norveškoj, pak, djevojke kažu da imaju prvo seksualno iskustvo gotovo godinu dana ranije nego mladići, sa starijim partnerom, a više od polovice mladih je pri posljednjem seksualnom odnosu koristilo kontracepcijsku pilulu. To je pokazalo istraživanje o razlikama između mediteranskog i skandinavskog modela ulaska mladih u seksualni život, koje su među mladima od 18 do 24 godine proveli prof. Aleksandar Štulhofer i Ivan Landripet s Katedre za seksologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta te ugledna norveška seksologinja Bente Traaen.
Još sredinom prošlog stoljeća, objašnjava prof. Štulhofer, ustanovljeno je da u Europi postoje dva modela seksualne inicijacije: mediteranski na jugu i skandinavski na sjeveru.
Mediteranski model, ističe, karakterizira jaka patrijarhalna tradicija u kojoj se muška i ženska seksualna uloga bitno drugačije percipiraju. Muška uloga uključuje inicijativu, dominaciju i odlučnost. Ženska se, pak, uloga povezuje sa seksualnom pasivnošću, submisivnošću i ovisnošću te se od žena očekuje da “štite svoju reputaciju”, ulaze u seksualni život kasnije i vezuju ga uz “institucionaliziranu ljubav”, odnosno brak.
S druge strane, nordijsku kulturu obilježavaju snažna ideja i promicanje ravnopravnosti spolova, koja se reflektira i na seksualno ponašanje. Ženska i adolescentska seksualnost društveno su mnogo prihvaćenije, zbog čega su razlike, kad je u pitanju spolnost, mnogo manje izražene.
- Gledamo li kroz povijest, žene, koje biološki ranije sazrijevaju, uvijek su ranije stupale i u spolne odnose, i to sa starijim partnerom. Stoga je skandinavski model povijesno logičniji od mediteranskog. Činjenicu da na jugu muškarci tvrde da imaju raniju seksualnu inicijaciju nego žene, početkom i sredinom prošlog stoljeća objašnjavalo se raširenošću običaja da mladi muškarci prva iskustva stječu s prostitutkama. Međutim, budući da istraživanja i dalje pokazuju slične obrasce, to može pokazivati da zbog specifičnih društvenih očekivanja muškarci tvrde da stupaju u seksualne odnose ranije nego što je to stvarno slučaj, a žene ‘štite reputaciju’ – objašnjava prof. Štulhofer.
Žene u mediteranskim zemljama stoga u najkasnijoj dobi u Europi stupaju u seksualne odnose. Prema najnovijem istraživanju, djevojke u Hrvatskoj tvrde da su prvi odnos imale s 18,2 godine, a Norvežanke kažu da su ušle u spolni odnos s točno 17 godina. Dečki u Hrvatskoj, pak, navode da su prvo iskustvo stekli sa 17,5 godina, odnosno pola godine ranije od djevojaka, dok je u Norveškoj situacija obrnuta: dečki kažu da su prvi seks imali sa 17,9 godina.
Ipak, dodaje prof. Štulhofer, s godinama se razlika u dobi pri seksualnoj incijaciji među spolovima smanjuje i u mediteranskim zemljama, što bi se moglo objasniti kulturnim promjenama i postupnim nestajanjem patrijarhalnih normi i očekivanja.- Pretpostavljam da je ženama iz generacije u generaciju ipak lakše govoriti o seksualnoj stvarnosti kakva ona jest – kaže.
Druga velika razlika jest upotreba kontracepcije. Mladi Hrvati pri prvom seksualnom odnosu koriste zaštitu jednako često kao i njihovi norveške kolege, iako koriste češće kondom od drugih vrsta kontracepcije. No, kad stupe u ozbiljniju vezu, kad postanu par i imaju redovne seksualne odnose, Norvežani i Hrvati znatno se razlikuju: dok više od 50 posto Norvežana koristi hormonalnu kontracepciju, koja je najsigurnija zaštita od trudnoće, u Hrvatskoj tabletu koristi samo njih pet do deset posto.
- Hormonalna kontracepcija se kod nas razmjerno rijetko koristi, osobito među mladima. Jedan od mogućih razloga jest činjenica da se u Norveškoj i nekim drugim europskim zemljama antibebi pilule mogu dobiti bez ginekološkog pregleda i recepta. U Hrvatskoj nije tako – kaže prof. Štulhofer.
Komentari